Stoltenberg: Napad na Iran nema pravnu osnovu, potrebna diplomatska uzdržanost
Bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u subotu je ponovio pozive svim stranama uključenim u rat u Iranu da pokažu uzdržanost i obnove diplomatski dijalog, naglašavajući da ne postoji pravna osnova za američko-izraelski napad na Teheran.
"Napad na Iran nema pravnu osnovu", rekao je Stoltenberg, koji trenutno obnaša dužnost ministra finansija Norveške, u intervjuu za španski list "El Pais".
Stoltenbergove izjave, koji je bio generalni sekretar NATO-a od 2014. do 2024. godine, uslijedile su kao odgovor na pitanje da li podržava odluku Španije da se protivi ratu i zabrani američkoj vojsci korištenje španskih baza za daljnje napade na Bliskom istoku.
Bivši šef NATO-a ponovio je poziv Norveške stranama da pokažu uzdržanost i obnove diplomatski dijalog što je prije moguće kako bi se pronašlo rješenje za sukob.
On je također napomenuo da je Norveška jasno osudila nasilje iranskog režima nad sopstvenim narodom i da dijeli zabrinutost oko iranskog nuklearnog programa.
Na pitanje prolazi li NATO kroz jedan od svojih najtežih trenutaka od osnivanja 1949. godine, rekao je da postoje značajni izazovi u transatlantskim odnosima.
"Ali istovremeno se mora priznati da Evropa ulaže napore neviđene decenijama kako bi osigurala svoju vlastitu sigurnost", naglasio je.
Stoltenberg je dodao da je uvijek bilo nekih razlika među saveznicima, ali da je siguran da će saveznici ostati ujedinjeni da štite jedni druge.
Kada je riječ o uticaju rata u Iranu na norvešku ekonomiju i da li će imati koristi od rasta cijena sirove nafte kao veliki izvoznik nafte, izrazio je skepticizam, napominjući da nije jasno da li će povećanje cijena koristiti Norveškoj.
"Norveška sada ima značajnu izloženost međunarodnim finansijskim tržištima kroz naš suvereni fond bogatstva. Padovi na berzi nas pogađaju više nego što nam pomaže rast cijene sirove nafte", dodao je.
Njegove izjave uslijedile su u kontekstu šire regionalne eskalacije od kada su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli zajedničke napade na Iran, pri čemu je ubijeno oko 1.300 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.
Iran je odgovorio raketama i dronovima ciljajući Izrael i američke objekte i interese u arapskim zemljama. Nekoliko od tih napada izazvalo je žrtve i oštećenja civilne infrastrukture, što je izazvalo osudu zemalja koje su bile meta.
federalna.ba/AA