Šta znači novi status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a za nacije koje teže da se pridruže Alijansi?
Rukovodstvo Parlamentarne skupštine NATO saveza, tokom vikenda u Talinu, govorilo je o transformaciji Alijanse i podršci Ukrajini uoči 75. godišnjice NATO-a. Ovom prilikom Stalni komitet NATO-a složio se da stvori novi status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a za one nacije koje teže da se pridruže Alijansi i da zvanično odredi Ukrajinu, kao i Bosnu i Hercegovinu i Gruziju, kao NATO kandidate.
Za analitičare, ovo je simboličan čin bez konkretnog značaja, jer Parlamentarna skupština NATO-a, prije svega, predstavlja savjetodavno i konsultantsko tijelo odvojeno od samog saveza, dok Vijeće sigurnosti donosi odluke bitne za NATO savez. S druge strane, Bosna i Hercegovina je već kandidat za članstvo u NATO od momenta pristupanju Akcijskom planu za članstvo, te smo dužni ispuniti određene kriterije koji se traže od nas na NATO putu koji je usko povezan sa EU integracijama, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović:
„Dakle, to što su se parlamentarci zemalja koje čine članice NATO-a, sastali i razgovarali, te dali pozitivno mišljenje o tome, to je jedan dobar znak. Ali ni u kojem slučaju ne može se ništa uraditi, čak zasad je to samo prijedlog jer će oni u narednim danima imati sastanak u Sofiji gdje bi trebali ozvaničiti taj prijedlog koji će ići prema glavnim tijelima NATO-a, prema šefovima država i vlada na samitu koji će se ove godine održati u Vašingtonu (Washington). Tamo će se ta njihova preporuka uzeti u razmatranje. Oni ako odluče da se po ubrzanom procesu ove tri zemlje Gruzija, Ukrajina i Bosna i Hercegovina počnu približavati NATO-u sa određenom dinamikom koja će biti izmijenjena u odnosu na onu postojeću, to će tek biti pravi test za zemlje članice Alijanse.“
Ipak, ne treba zanemariti značaj Skupštine NATO-a, kaže Ahatović, jer ona predstavlja svojevrsni forum za sve članove ove organizacije na kojem se raspravlja o odlukama koje se tiču sigurnosti same Alijanse:
„Sve ovo je dobro i pozitivan je to pomak, ali ni u kom slučaju to ne garantuje ni nama ni bilo kome da ćemo biti članica NATO-a dok ne ispunimo sve zahtjeve koji su nam upućeni, dok ne pošaljemo naše godišnje akcione planove mjera kojima mislimo da reformiramo kako vojne tako političke instance. To su stvari koje se ne mogu preskakati, jedino ako zemlje članice NATO-a ne odluče drugačije.“
Na inicijativu Parlamentarne skupštine NATO saveza reagovao je predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je ponovio da BiH nije kandidat za NATO, niti će biti član ove Alijanse:
„Opet nešto izmišljaju, neku prelaznu varijantu. BiH neće u NATO, imajući u vidu sadašnju proceduru i zakon po kojima Parlamentarna skupština treba, na bazi većine predviđenih za donošenje odluka, da donese takvu saglasnost. Te saglasnosti nema i neće je biti. Mi ostajemo zajedno sa Srbijom vojno neutralni i BiH nije zemlja koja je kandidat za NATO, niti će biti članica NATO-a.“
Upravo zbog ovakvih stavova, ali zbog cijele situacije u BiH koji se odnose na NATO integracije, teško da može doći do pomaka na NATO putu Bosne i Hercegovine. Što se tiče članstva u EU jasan i jedinstven stav je svih političara u BiH, međutim takav nije slučaj kada je u pitanju članstvo u NATO savezu. Upravo je na ovo skrenuo pažnju i generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg, u novembru 2023. godine, tokom službene posjete Bosni i Hercegovini:
"Zabrinuti smo secesionističkom i retorikom podjele, kao i vanjskim utjecajem, posebno Rusije. Mi smo izuzetno predani sigurnosti i stabilnosti ovom regionu. Vi znate da smo godinama tome predani jer vaša država ima značaj za cijeli region Zapadnog Balkana. Stoga produbljujemo našu saradnju, naš politički dijalog i našu praktičnu saradnju."
Dakle o Bosni i Hercegovini će se govoriti opet na sastanku članica NATO saveza, u maju, u Sofiji. Nakon toga, u julu, slijedi NATO samit gdje će, kao i na prethodnim, jedna od tema biti situacija na Zapadnom Balkanu.