videoprilog Muniba Muhamedbegovića (Dnevnik 2)

Novost iz Alijanse poligon za nove/stare političke nesuglasice

Bosna i Hercegovina na proljeće bi trebala dobiti status kandidata za pristupanje NATO-u. Ovo je nova kategorija uvedena za države koje teže da budu članice. U Bosni i Hercegovini nikad nije bilo konsenzusa o članstvu u NATO-u, ali je zemlja nekako trasirala svoj put ka Alijansi. Kako dalje bez konsenzusa?

Na proljetnom zasjedanju NATO-a naša država trebala bi dobiti status kandidata za pristup Alijansi. Ako se ovo desi, bit će to prvi put da NATO nekoj državi dodjeljuje ovakav status, jer su do sad države prije punopravnog članstva bile u statusu pregovarača. U našoj državi se na ovaj status gleda kao na stepenicu bliže Alijansi i priliku za unaprjeđenje saradnje. 

“Bit će puno transparentnije, otvorenije u partnerskim odnosima s Ministarstvom odbrane. Naši vojnici su bili u mirovnim misijama. To će se sad sve na neki način pojačati, što meni govori da će se naš put ubrzati i da bismo mogli čak biti poslije Švedske sljedeća članica”, smatra Dijana Gupta, profesorica na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić Mostar.

“Dobijanje kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine za NATO je zapravo veliko priznanje državi i Oružanim snagama BiH u reformama koje smo postigli u proteklih desetak godina. Ovaj poziv će značiti korak bliže Bosni i Hercegovini za taj ulazak”, ističe vojno-politički analitičar Đuro Kozar.

I dok od Jensa Stoltenberga, generalnog sekretara NATO-a, stiže nedvosmislena poruke da nas je Alijansa spremni primiti u svoje okrilje ukoliko građani i političari to žele, postavlja se pitanje: Jesmo li mi spremni biti dio NATO-a?

“Sada nismo spremni za ulazak. Nismo pospremljena zemlja da bismo bili članica, ali to se u narednom periodu, ukoliko bude postojala želja, može završiti”, ocjenjuje Kozar.

Želje i ima i nema. Očekivano, pogledi na ovo, kao i na mnoga druga pitanja razlikuju se od entiteta do entiteta. Iz RS-a očekivane poruke: spremni smo na saradnju, ali ne i na članstvo.

“Nema ništa od NATO-a. Dok se mi unutar Bosne i Hercegovine ne dogovorimo. O NATO-u može biti priča kad se postigne konsenzus unutar Bosne i Hercegovine. Do tad nema priče o NATO-u. Odnosno, postoji saradnja, postoji definisana saradnja i u okviru toga ćemo se kretati”, kaže Nenad Nešić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (DNS).

“Raduje me da smo predmet interesovanja NATO-a. Sigurno smo bliži NATO-u nego ranije”, poručuje Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (NiP).

“Bosni i Hercegovini je NATO potrebniji nego Evropska unija, s obzirom na okolnosti i geopolitičke pozicije u našem okruženju. Smatram da je NATO strateški interes Bosne i Hercegovine”, navodi Ilija Cvitanović, delegat u Domu naroda PSBiH (HDZ1990).

Potrebniji ili ne, čini se da status kandidata za NATO koji bi naša država trebala dobiti neće promijeniti mnogo toga, jer saglasnosti, evidentno, ne postoji. S druge strane, upozorenja da evropski i svjetski zvaničnici neće dovijeka čekati bh. političare.

“Ovaj put smo svi pozvani, ako se na proljeće ovo stvarno aktivira, da to implementiramo. Poziv politici, pogotovo onoj koja je sad u poziciji, da više ne smijemo biti zemlja na čekanju ni kad je u pitanju NATO i EU. Naprosto, ovo sve treba u stvarnosti da zaživi jer mislim da je ovo ujedno zadnji voz koji Bosna i Hercegovina uzima”, ocjenjuje Gupta.

NATO put naše države započeo je 2005. godine usvajanjem Zakona o odbrani. Godinu poslije, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, kadar SNSD-a, potpisao je Sporazum o partnerstvu za mir, što je bila prva stepenica ka NATO-u. Iako iz RS-a danas dolaze poruke protiv NATO puta, reforme sektora odbrane i u njemu učestvuju predstavnici ovog entiteta. I stav države zvanično je ostao isti - NATO ostaje strateški cilj. No, do cilja, čini se, bez prečica i povlastice ide teško.

federalna.ba

NATO
Udruženje žrtava i svjedoka genocida Udruženje "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa" NATO
0 30.04.2024 10:26