Šta očekivati od vanjske politike Kamale Harris ako postane prva američka predsjednica
Svega nekoliko dana ostalo je do predsjedničkih izbora u SAD-u na kojima će Amerikanci birati novog šefa države, a svjetska javnost najviše je zainteresirana budućom vanjskom politikom Washingtona, posebno u slučaju ako Kamala Harris bude izabrana za prvu američku predsjednicu u historiji.
Amerikanci će 5. novembra odlučiti da li će u Bijelu kuću vratiti bivšeg predsjednika Donalda Trumpa ili će na čelo najveće svjetske sile postaviti ženu, aktuelnu potpredsjednicu Kamalu Harris.
Vanjskopolitički kurs republikanskog kandidata Trumpa u velikoj mjeri je poznat iz njegovog prethodnog mandata, a veća nepoznanica je kako će vanjska politika SAD-a izgledati i kako će uticati na najveće sukobe i krize u svijetu ako u Bijelu kuću useli demokratska kandidatkinja Harris.
Analitičari uglavnom smatraju da će Harris, u slučaju pobjede na izborima, slijediti vanjskopolitički kurs aktuelne administracije predsjednika Joea Bidena.
John Calabrese, profesor i viši saradnik na Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu, rekao je za Anadolu da će Harris kao predsjednica vjerovatno dati prioritet mješavini pragmatizma i kontinuiteta s vanjskom politikom Bidenove administracije, posebno u vezi s ključnim međunarodnim sukobima.
Slično razmišlja i Mohamed Nimer, docent na Američkom univerzitetu, tvrdeći da osnovna strateška vizija američke vanjske politike uglavnom ostaje ista čak i kada novi predsjednik preuzme dužnost.
"Atmosfera bi se mogla promijeniti. Diplomatski jezik bi se mogao razlikovati, ali na kraju krajeva, veliki novac i ukorijenjeni lobiji imaju svoj put", rekao je Nimer za Anadolu, dodajući da izazovi s kojima se suočava američka ekonomija i globalna hegemonija ne proizlaze iz promjena starješina u Bijeloj kući, već iz pojava drugih sila i ekonomija.
"Ako bude izabrana, Harris neće promijeniti kurs SAD-a niti sve veći izazov njegovoj dominaciji. Ovi izazovi uključuju ruske i kineske težnje za većom globalnom ulogom, zajedno s dvojakih gledišta Washingtona u vezi s rusko-ukrajinskim ratom i izraelsko-palestinskim sukobom usred sve veće percepcije da SAD omogućavaju genocid u Gazi", Kazao je Nimer.
Izraelska ofanziva u Gazi
Profesor Calabrese vjeruje da je poziv Kamale Harris na prekid vatre u Gazi nakon ubistva vođe Hamasa Yahye Sinwara od strane izraelskih snaga ranije ovog mjeseca predstavljao priliku da se okonča rat i olakša povratak talaca.
"Ipak, njen pristup ostaje ukorijenjen u dugogodišnjoj američkoj politici koja daje prioritet sigurnosti Izraela. Harris i njen kandidat za potpredsjednika Tim Walz držali raniju vanjsku politiku podrške za prekid vatre u Gazi i rješenje o dvije države, ali bez jasne mape puta", kazao je Calabrese.
Ističući kako je kao američka potpredsjednica Harris pokazala jači fokus na palestinske patnje od predsjednika Bidena pozivom na šestosedmično primirje u Gazi ranije ove godine, Calabrese je kazao da sumnja da bi njen izbor za predsjednicu doveo do značajne promjene politike.
"Ukoliko bude izabrana, Harris bi mogla izbjeći neke od dilema s kojima se suočava Bidenova administracija, pod pretpostavkom da se izraelske vojne kampanje u Gazi i Libanu do tada završe", kazao je Calabrese.
Nimer vjeruje da će Harris vjerovatno voditi istu vanjsku politiku u Gazi kao i Biden, posebno ako Izrael uspije suzbiti palestinske grupe otpora, nešto što nije mogao učiniti uprkos svakodnevnim napadima koji su odnijeli desetine hiljada palestinskih života.
"Istorija nam govori da se kolonizatori povlače kada kolonizovani ljudi prihvate batine, ali se pokažu sposobnim da izdrže svoju borbu. Dakle, ako se Harris bude zalagala za rješenje dvije države, to neće biti zato što je usvojila nove vrijednosti i definiciju nacionalnog interesa, već zato što će sigurnosna elita u ovoj zemlji zaključiti da je izraelska okupacija osuđena na propast i da je postala teret za SAD. Drugim riječima, tok rata će biti određujući faktor u tome", kazao je Nimer.
On je naveo da Washington trenutno ne želi da situacija eskalira ni uoči izbora ni nakon njih, sugerirajući da će geostrategija i odnos snaga odrediti smjer djelovanja SAD-a.
Rat Rusije i Ukrajine
"U kontekstu situacije u Ukrajini, sukobu koji je dugo u fokusu SAD-a, Harris je izrazila snažnu osudu rata Rusije protiv Ukrajine, zalažući se za kontinuiranu podršku Kijevu i vjerovatno će zadržati Bidenovu podršku Ukrajini", kazao je Calabrese.
I Nimer se slaže da će Harris vjerovatno nastaviti trenutni kurs američke politike spram rusko-ukrajinskog rata.
"Ako trenutni nivo podrške Ukrajini donese dokazane prednosti, postoji šansa da će biti veća podrška, a moguć je i scenariji sa suprotnim ishodom", kazao je Nimer.
Uprkos ovoj vjerovatnoći nastavka proukrajinskog stava, Calabrese je rekao da još uvijek postoje pitanja o ciljevima buduće administracije i da li Washington ima dovoljno resursa za podršku ukrajinskoj pobjedi.
"U svojoj dvostrukoj ulozi potpredsjednice i predsjedničke kandidatkinje, Kamala Harris tek treba da signalizira bilo kakvo značajno odstupanje od trenutne politike ili razjasni šta bi njena administracija mogla učiniti drugačije. Suočavajući se s potencijalnim dilemama u usklađivanju strategije NATO-a i vojnih resursa, buduća administracija Harris bi morala odlučiti hoće li se u potpunosti posvetiti pobjedi Ukrajine ili će održati trenutnu putanju", dodao je Calabrese.
Odnosi s Kinom
Što se tiče Kine, Nimer smatra da SAD sve više zauzimaju protekcionistički stav prema Pekingu, posebno kada je u pitanju trgovina osjetljivom tehnologijom, kao što su poluprovodnici.
"Ovakav način djelovanja će također vjerovatno ostati nepromijenjen", rekao je Nimer.
Za Calabresea, Kina će uzeti u obzir vanjsku politiku Harrisove na način koji bi mogao uravnotežiti pažnju na druge regije.
federalna.ba/AA