Sporan Pravilnik: Podnesena krivična prijava protiv ministrice Naide Hota-Muminović
Krivična prijava protiv Naide Hota-Muminović, ministrice za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.
Prijavu su podnijeli predstavnici Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Razlog je Pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i drugim faktorima koji mogu ugroziti učenike, poručeno je.
Novi zakon o odgoju i obrazovanju nalaže svojevrsno praćenje učenika s ciljem prevencije rizika i očuvanja sigurnog školskog okruženja. Ideja je stala u Pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja. Taj dokument je sastavni dio svake školske godine i adaptira se prema potrebi, a ovaj put je nadograđen širom listom indikatora.
„Nemojte zaboraviti da smo mi u protekloj godini dana imali vrlo tragične događaje u Beogradu, u Lukavcu, u KS, imali smo nemile scene u Sanskom Mostu - mi se ne možemo površno baviti tim događajima, moramo sistemski, sa profesionalcima koji rade s učenicima - jer obrazovanje je obavezno. Moramo sa njima prepoznavati šta mogu biti potencijalni rizici“, navela je Hota-Muminović.
„Zadatak profesionalaca jeste da utvrdi uzroke neprilagođenih oblika ponašanja kod djece da radi na njihovom smanjivanju i otklanjanju faktora rizika – kao profesionalac što sam prepoznala jeste da je neophodno kapacitirati dodatno i stručne službe u tim institucijama“, kazala je Arijana Osmanović, psihologinja.
Agencija za zaštitu podataka upućuje tužbu. Pravilnik i njegovi indikatori, navode, podsjećaju na dokument koji je, prije 6 godina, dobio veto na korištenje. Matrica za rano prepoznavanje indikatora rizika od društveno neprihvatljivog ponašanja zaživjela je kao pilot projekat 2018. godine, ali je odlukom Agencije, obustavljena. Uzimajući u obzir paralelu koja se može povući između ovog pravilnika i bivše matrice – stav o uvođenju već viđenog na mala vrata imaju crno na bijelo.
Agencija se dopisom obratila ministarstvu i uputila ministarstvo na pridržavanje zabrane obrade podataka donesene rješenjem agencije iz 2018. godine, te na poštivanje stavova agencije datih navedenim rješenjem. Ministarstvo je naloženo da bez odgađanja obustavi primjeni spornog pravilnika i u roku od tri dana od prijema akta Agenciju obavijesti o tome.
A Ministarstvo tvrdi da informacija o pokrenutom postupku do njih nije došla.
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo nije zaprimilo nikakav akt Agencije za zaštitu ličnih podataka. Ministarstvo podržava sve vrste provjera i rado ćemo Agenciji za zaštitu ličnih podataka predočiti pravni osnov za vođenje evidencije i sve druge okolnosti u vezi sa pravilnicima.
Dodatni indikatori su i etički upitni. Pored onih očekivanih, kao što su neopravdani nedolasci i kašnjenja u školu, neizvršavanje školskih obaveza, te nasilničko ponašanje, tu su se našli i neki novi, pomalo apstraktni. Navodimo neke: pretjerano seksualizirajuće ponašanje, nelagoda pri fizičkom kontaktu; poteškoće u kontroli mokrenja, nesretno ili tužno raspoloženje. Pri procjeni ovakvih oblika ponašanja - da li postoji ozbiljna opasnost od proizvoljnog tumačenja ili je ovo akcija za opće dobro?
„Pravilnik je apsolutno neprimjenjiv - vrlo je teško primijetiti neke oblike koji se navode u okviru ovog pravilnika, posebno ove suptilne, nije im u prvom cilju prevenirati neke stvari ili pomoći djeci da se suoče s nečim što je sastavni dio odrastanja u različitim oblicima, nego zapravo je više priprema za skidanje odgovornosti ako se nešto unutar obrazovnih institucija desi“, smatra Namir Ibrahimović, član Centra za obrazovne inicijative Step by Step.
Mišljenje o samom sadržaju pravilnika nismo dobili od Vijeća roditelja ovog kantona, ali su javno izrazili negodovanje za neučešće u njegovoj izradi.
Smatramo da bi učešće roditelja i drugih zainteresovanih strana doprinijelo boljem razumijevanju potreba i izazova s kojima se suočavaju učenici i njihovi roditelji, kao i osiguralo da se njihova prava i interesi adekvatno štite.
Suštinski, namjera djeluje kao dobra – ali odaje dojam etiketiranja učenika. Ne pomaže ni konotacija koju nosi sintagma „neprihvatljivo ponašanje“. Čini se suvišnim naglasiti da su škole svakako dužne pratiti zdravstveno stanje učenika u okviru etičkih standarda i o tome obavijestiti ljekare ili roditelje, ali se uvijek vodi računa o granici privatnosti. Može li uopće i ikada biti opravdan njen prelazak?
federalna.ba