Smanjenje parafiskalnih nameta bi osnažilo bh. ekonomiju
Parafiskalni nameti dostigli su petinu izdvajanja za poreze koje plaćaju preduzeća i društvo.
Oko 6% BDP-a, uz redovne direktne i indirektne poreze, naplaćeno je po osnovu parafiskalnih poreza.
- To su neke parazitske odredbe, parazitski zakoni. Oni nam lagano piju krv na slamku i finansijski jako nas opterećuju. Nalaze načine jer imaju sve vrijeme ovog svijeta da zavlače ruku u naš džep i da uzimaju pare koje im ne pripadaju – poručuje Mladen Perić, predsjednik Udruženja poslodavaca Zenice.
Stalni zahtjevi da prestane praksa dodatnih nameta, ostaju bez efekata. U periodu pandemije kada je preduzećima trebala pomoć da očuvaju poslove novi namet.
- Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja uveo je dodatno plaćanje, odnosno, smanjio naknadu refundacije za kad su ljudi na bolovanju. Ne shvataju problem privrede – navodi Kasim Kotorić, predsjednik UO grupacije poslodavaca ZDK-a.
Raspodjelu javnih prihoda kada je o Federaciji riječ poslodavci vide kao jedan od ključnih razloga za hiljade parafiskalnih nameta. Ta je raspodjela nepravedna i nužne su izmjene aktuelnog Zakona.
- Mislim da bi bitno, itekako, da bi mogao eliminisati najmanje 70% tih parafiskalnih nameta na lokalnim nivoima, više ne bi bilo potrebe, ljudi bi dobili sredstva koja svakao po logici stvari njima pripadaju i ne bi bilo potrebe da rade te parafiskalne namete – ističe Perić.
Svoje učešće u kreiranju propisa koji definiraju poslovni ambijent, smatraju presudim. Ako su, kaže naš sugovornik, znali stvarati kompanije, uvjereni su da kao partneri mogu kvalitetnmim sugestijama pomoći i u vođenju ekonomije.
federalna.ba