ZA FISKALNE REFORME POTREBNI STABILNI BUDŽETSKI PREDUVJETI
„Fiskalna i parafiskalna opterećenja i tržište rada u Federaciji BiH: stanje i perspektive” bila je tema konferencije koja je održana u Sarajevu, a koja je okupila predstavnike vlasti, sindikata, nevladinih i međunarodnih organizacija. Federalni premijer Nermin Nikšić izjavio je da je spreman proces fiskalnih reformi provesti do kraja, ali da se za to moraju osigurati stabilni budžetski preduvjeti. Poslodavci su još jednom zatražili smanjenje nameta, da bi radnicima povećali plaće.
Direktor kompanije iz Gradačca, koja radi za najveće svjetske kompanije u automobilskoj industriji Adem Hanić, ne krije ogorčenje nametima koje država stavlja na teret privrednicima. Trenutno, kaže, ima oko 800 radnika, koji rade u četiri proizvodne firme, od kojih je jedna u Hrvatskoj:
“Otprilike ista je bruto plaća u Hrvatskoj i Gradačcu, samo što radnik u Hrvatskoj nosi kući više nego radnik u Gradačcu. Svi to pogrešno tumače - treba rasteretiti poslodavce, ne, treba rasteretiti radnike. Vlada je zakasnila s ovom mjerom u dobrom dijelu zato što je najveći udar bio početkom ove i krajem prošle godine, ali zahvalni smo što se pomjerilo s mrtve tačke.“
Bosna i Hercegovina je među onim zemljama koje imaju najveća opterećenja u Evropi po osnovu fiskalnih i parafiskalnih
nameta. A kada previše opteretite rad, a istovremeno otvorite granice, dešava se ono čemu svjedočimo posljednjih godina, a to je odlazak aktivne radne snage, navodi ekonomski analitičar i zastupnik u Federalnom parlamentu Admir Čavalić:
„Idealno bi bilo da se zbirna stopa doprinosa sa 41,5 posto spusti na nekih 25 do 27 posto. Nažalost, kao što sam ranije najavljivao, propustili smo čitavu ovu godinu. Još je žalosnije što ćemo možda propustiti 2024. godinu, jer imamo tu uredbu koja traje šest mjeseci. Nakon toga ide ljetna pauza, a zatim lokalni izbori i treba nekih šest do 12 mjeseci za Poreznu upravu da se prilagodi za sve navedeno. Tako da ćemo to možda tek dočekati 2025.“
Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Adnan Smailbegović, podsjeća da su trenutna opterećenja na neto plaću veća od 70 posto:
„Ne postoji država na svijetu u kojoj radnik od zarađenog manje nosi kući. To je danas situacija u Federaciji BiH i moramo popraviti saradnju s Vladom, sindikatima, našim socijalnim partnerima i nadam se da ćemo doći do nekog rezultata.“
Premijer Federacije Nermin Nikšić kazao je da je spreman proces fiskalnih reformi provesti do kraja, ali da se za to moraju osigurati stabilni budžetski preduvjeti:
„Naravno da moramo biti odgovorni prema fondovima i državi na način da osiguramo da, kad smanjimo doprinose onaj prvi udar koji će doći na budžet, smanjimo rizike. Danas imam planirane razgovore u BH Telecomu u vezi s fiskalizacijom. Online fiskalizacija u realnom vremenu je ključ namirivanja budžetskih rupa koje će nastati smanjivanjem doprinosa“.
Do nekog dugoročnog rješenja, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnih ustanova u Federaciji Samir Kurtović pozvao je poslodavce da ispoštuju uredbu Fedralne vlade kojom je omogućena isplata dvije prosječne plaće radnicima bez plaćanja poreza i doprinosa:
„Fiskalni zakoni, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima, vezani su za Zakon o minimalnoj plaći i očekujemo u narednom periodu da se ta pitanja riješe i kao Sindikat pozivamo Udruženje poslodavaca i Vladu Federacije BiH da ispoštuju tu uredbu, i daju radnicima plaću u punom iznosu od 2.520 maraka.“
Kada se govori o ključnim problemima bh. privrede, upravo jedan od glavnih su neporezna davanja, odnosno parafiskalna opterećenja. Prema nekim procjenama, od nivoa općine do države, imamo više od 3.600 nameta.