Poslovno okruženje u BiH nezadovoljavajuće

O smanjenju brojnih parafiskalnih nameta koji koče bh. ekonomiju i koji su uslov za poboljšanje poslovnog ambijenta smo u Federaciji danas razgovarali sa Vildanom Bešlija, zastupnicom Naše stranke u Skupštini KS i Tomislavom Majićem, predsjednikom Udruženja za poduzetništvo i posao.

BIH i ove godine kao i ranijih zavisi od kreditnih aranžmanima sa MMF-om. Majić kaže da napretka nije bilo.

"Ako znamo da imamo preko 7.200 parafiskalnih nameta na nivou države, entiteta, kantona i jedinica lokalne uprave jasno je da naše poslovno okruženje nije zadovoljavajuće i da se nije dobro i lako baviti biznisom u BiH. U ovisnosti od vrste djelatnosti otprilike od 400 do 600 parafiskalnih naknada svaki poduzetnik ili obrtnik u BiH mora platiti. Moram naglasiti da su opterećeni i građani kao fizička lica jer, između ostalog, bankarski sektor za vođenje računa, za uplate uzima po 2.50 KM po svakoj uplatnici ili za najosnovnije bankarske usluge uzima svakom pojedincu u BiH 10-20 KM mjesečno."

O smanjenju obaveza plaćanja korištenja prirodnih resursa kao i administrativnih usluga kaže da je realno da se desi ako ljudi u vlasti hoće da shvate da treba održati ekonomiju ako misle dugoročno vladati.

"Imamo evo završene izbore u Mostaru nakon 12 godina. Od 35 članova budućeg Gradskog vijeća nema nijedan poduzetnik koji je na bilo čijoj listi uspio da uđe u Gradsko vijeće. Imamo 3 ili 4 neuposlena i iz javnih preduzeća ih imamo 30-ak. Znači 35 ljudi koji će odlučivati o životu i radu grada Mostara nema nikakvog znanja ni iskustva u bavljenju biznisom u BiH. Tako je otprilike na ostalim nivoima zakonodavne vlasti."

Određeni rezovi se moraju napraviti

Bešlija navodi da nema transparentnosti u trošenju novca.

"Neminovno je da se određeni rezovi moraju napraviti, moramo promijeniti načine na koji gledamo i rješavamo probleme ljudi koji se bave biznisom. Nova vlast u KS ima sluha za ovu problematiku. Uputila sam u proceduru Inicijativu za ukidanje parafiskalnih nameta pri osnivanju preduzeća. Svjesni smo propuštenih prilika i nečinjenja adekvatnih poteza u 2020. godini koja je bila jako teška. Ako znamo da smo i prije toga imali problema u privredi, onda ne možemo ni zamisliti koliko smo u zaostatku."

O upućenoj inicijativi kaže da je realno da se usvoji jer se moraju naći načini da to bude realno ukoliko želimo spasiti ono što je ostalo od privrede.

"Inicijativa koju sam uputila se odnosi na registraciju firme, obrta, privrednog društva uopšte jer ako želite registrovati privredno društvo u KS-u imate 265 KM koje trebate platiti. Za obrte je 161 marka. Ono što je predloženo, u konsultaciji sa ekonomskim stručnjacima, je da se ukinu parafiskalni nameti koji su na nivou KS, a oni koji se odnose na više nivoe vlasti budu refundirani od strane Vlade KS, želeći na taj način, bar u tim prvim pokušajima da napravimo uštede i pomognemo ljudima koji se uopšte u ovakvoj situaciji odluče pokrenuti neki biznis. Poenta je da će se sve to kroz nova zapošljavanja, plaćanje zdravstvenog i penzionog, vratiti u budžet."

Preveliko je opterećenje privrede i rada

Majić ističe da Udruženje već 10 godina ovaj problem forsira u javnosti.

"Preveliko opterećenje privrede i rada može samo proizvesti negativne efekte, što se danas i dešava. Kada je riječ o transparentnosti, tražili smo da se za svaku marku koja se uzme kroz parafiskalni namet mora podnijeti jasan izvještaj, jer njega nigdje nemamo. Najočigledniji primjer su akcize na gorivo za gradnju autoputeva. Otpilike oko milijardu maraka se godišnje skupi. UIO da godišnji izvještaj koliko je skupljeno sredstava, ali se nigdje ne navodi u šta je to utrošeno niti iko odgovara. Dosad je samo krzo taj parafiskalni namet BiH tri milijarde probalahala."

Nova zakonska rješenja doprinosa i poreza na dohodak čekaju parlamentarce punu godinu dana. 

Bešlija ističe da ono što je predloženo tim zakonom bolje da se ne realizuje.

"U suštini to ože proizvesti neki eventualno neutralni efekat na način da vi ubacujete, odnosno prividno povećavate osnovicu na kojoj će se primjenjivati manja stopa poreza je jednako onome kao da skoro ništa niste prethodno uradili. Dodatni problem koji se predlaže u tom zakonu je da oni koji imaju manje plate, u prosjeku 700 KM, neće osjetiti te efekte, neće doći do povećanja njihove plate. A da se tim ljudima poveća plata za nekih 100 KM u suštini bi imali veće trošenje i to je taj krug koji bi se na taj način trebao zatvarati. Obrtnici su u posebno teškoj situaciji jer povećanjem prosječne plate, koje nameće javni sketor, stvara dodatno opterećenje obrtima."

Majić ističe da se povećanje plata može ostvariti samo rasterećenjem rada i maksimalnom podrškom realnom sektoru.

federalna.ba