Skup u UN-u: Genocid u Srebrenici je historijska činjenica i ne može biti izbrisan iz prošlosti

Genocid u Srebrenici je historijska činjenica i ne može biti izbrisan iz prošlosti. Ovo je jedna od poruka sa skupa u UN-u posvećenog obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja i prevencije genocida, a povodom 76 godina usvajanja Konvencije o genocidu. Cilj je izgraditi društvo u kojem se slični zločini ne bi dešavali.

Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija u svom izlaganju se osvrnuo na lekcije iz Srebrenice i kontinuirane napore Bosne i Hercegovine da se suoči s tragičnom prošlošću.

- Sjećanje i komemoracija sprečavaju da zaboravimo greške iz prošlosti, s beskrajnom nadom da se one nikada više neće ponoviti - poručio je ambasador Lagumdžija.

Naglasio je da sjećanje nije samo čin odavanja počasti žrtvama, već i podsticanje odgovornosti i razumijevanja posljedica ravnodušnosti.

- Nije riječ o ljutnji ili osudi, riječ je o razumijevanju zla, suočavanju s njim i osiguravanju da ne pronađe utočište u našoj budućnosti - dodao je.

Lagumdžija je istakao značaj memorijalizacije kao akta usmjerenog na budućnost.

- Jedna od najmoćnijih lekcija koju smo naučili iz genocida u Srebrenici jeste da memorijalizacija nije samo stvar prošlosti - ona je o budućnosti - rekao je, navodeći uspješno usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici kao primjer kako se nacionalni napori mogu prenijeti na međunarodnu scenu.

Kroz uspostavljanje međunarodnog dana sjećanja, globalne glasove ujedinila je potvrda dostojanstva žrtava, otpornosti preživjelih i zajednička predanost pravdi i istini.

- Sudske presude se ne mogu izbrisati iz historije čovječanstva, bez obzira koliko se neki trudili - naglasio je Lagumdžija.

Upozorio je da neuspjeh u očuvanju istine omogućava širenje poricanja i govora mržnje, što može posijati sjeme budućih zločina.

- Ako se poricanje genocida nastavi nesmetano, neizbježno će posijati sjeme za neke buduće genocide. Jedina pitanja koja ostaju bez odgovora su kada, gdje, kome i od koga će se to ponoviti - podvukao je.

Kako bi se suprotstavili ovom izazovu, pozvao je na kulturu sjećanja koja kritički sagledava prošlost, a istovremeno čuva ljudska prava i empatiju. Zaštita istine kroz memorijalizaciju i komemoraciju, kako je istakao, najbolji je alat za sprječavanje ponavljanja genocida.

Lagumdžija je naglasio vrijednost međunarodne saradnje i međusobnog učenja, a kao primjere je naveo fokus Ruande na jedinstvo i ozdravljenje te predanost Bosne i Hercegovine istini, što može inspirisati i educirati druge nacije.

- Okupljanjem - bilo kroz zajedničke memorijale, obrazovne razmjene ili jednostavno izražavanjem solidarnosti - odajemo počast ne samo vlastitim žrtvama, već i zajedničkoj humanosti koja nas sve povezuje - kazao je on.

Svoje obraćanje je zaključio reafirmirajući važnost sjećanja u izgradnji pravednijeg i mirnijeg svijeta.

- Kultura sjećanja na žrtve genocida, u Srebrenici ili bilo gdje drugdje, ne smije nikada biti kultura poricanja. Ona mora biti kultura pamćenja - tako da se genocid nikada ne ponovi nikome - poručio je Lagumdžija.

federalna.ba