Semberija pred krizom: Skupa sjetva i kašnjenje podsticaja izazvali nezadovoljstvo

Proljetna sjetva u Semberiji odvija se u najtežim uslovima u posljednjih nekoliko godina. Proizvođači upozoravaju: troškovi nikada veći, podsticaji kasne, a tržište ne daje sigurnost. Dok cijene goriva i repromaterijala rastu, otkupne cijene mlijeka ostaju niske, a problemi sa aflatoksinom dodatno ugrožavaju proizvodnju. Nezadovoljstvo među ratarima i stočarima raste, a sve glasnije se pominju i protesti.

Proljetna sjetva u bh. žitnici počela je pod pritiskom rekordnih troškova. Gorivo skuplje nego ikada, repromaterijali na visokom nivou, a ulaganja premašuju svaku računicu isplativosti. Regresirano gorivo, kažu proizvođači, u ovakvim uslovima ne znači gotovo ništa  jer ono što dobiju kroz podsticaje, višestruko izgube kroz cijene na tržištu.

"Ove godine je najskuplja do sad, za jedan hekatar da se posije 1500-2000 maraka treba. Ima regresirano gorivo, počeli su da dijele papire da se predaje na benzinske pumpe, kao sam saznao oko 80 feninga daju povlastice, ali šta kad je gorivo 3.50 marke. Tako da to nije nikakvo olakšanje za poljoprivrednika", kaže proizvođač Milan Savić.

Kašnjenje podsticaja kao dodatni problem

Dodatni problem je kašnjenje podsticaja, kako sa republičkog, tako i sa lokalnog nivoa. Resorno ministarstvo, prema riječima proizvođača, po osnovu neisplaćenih podsticaja duguje oko 20 miliona maraka, Agrarni fond grada oko 2 miliona. Novac koji je trebao biti oslonac proizvodnje nije stigao na vrijeme. Poljoprivrednici upozoravaju: bez te podrške, sjetva se finansira iz dugova, a rizik proizvodnje postaje sve veći.

"U mljekarstvu situacija je nikakva, 75 feninga je mlijeko a hrana je 73 feninga. Premije za mlijeko nema januar, februar, mart evo sad će i kraj aprila i nema. Dokle ćemo izdržati vidjet ćemo“, dodaje Savić.

"Vi dobro znate da smo u jeku proljetne sjetve, da nam je sjetva najskuplja, da su inputi nafta i repromaterijal otišli za 40 %. Nafta nikad skuplja i tražili smo da se pokuša iznaći rješenje da i lokalna zajednica kroz budžet od 4,5 miliona pokušamo neke stvari sanirati", iznosi Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Otvoreno nezadovoljstvo na terenu

Sve to dovodi do otvorenog nezadovoljstva na terenu. Poljoprivrednici poručuju da više nemaju prostora za čekanje. Ako izostane hitna reakcija nadležnih, upozoravaju, proljetna sjetva mogla bi biti uvod u ozbiljniju krizu domaće proizvodnje hrane, a protesti, kažu, više nisu opcija, već izvjesna realnost.

"I udruženja, vidim, da su raspoložena za sve moguće stvari, pa i ako dođe do nekih radikalnih mjera, ja  ću u odmah u nedjelju sjesti sa predstavnicima mog Udruženja, neka odluče šta hoće i šta žele, ali da vam kažem-narod je ogorčen", objašnjava Savo Bakajlić.

Ako domaća proizvodnja hrane oslabi, posljedice neće ostati samo na njivama. Manjak sirovina, upozoravaju proizvođači, vrlo brzo znači veći uvoz i gubitak kontrole nad cijenama na tržištu. To dalje vodi ka skupljoj hrani i dodatnom pritisku na ionako opterećene kućne budžete.

federalna.ba