videoprilog Ivane Đurđević-Bajić (Dnevnik 2)

Počela dugo najavljivana izgradnja drinskog nasipa u Semberiji

Deset godina Semberija čeka na izgradnju drinskog nasipa. Od katastrofalnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu prošlo je deset godina. Najveće štete nastale su tada na području Semberije, a procijenjene su na oko 400 miliona maraka. Od tada do danas Semberija čeka na izgradnju "najznačajnijeg infrastrukturnog projekta". Gradnja koja se godinama najavljivala počela je ovih dana na području Janje.

Pompezno najavljivanje gradnje drinskog nasipa sa početkom svake nove građevinske sezone postalo je tradicija. No, svih ovih godina dalje od najava nije se odmaklo. Mještani Janje koji na gradnju čekaju godinama kažu da su za početak radova saznali iz medija.

„Preko institucija nismo saznali ništa, a što se tiče samog nasipa, ovaj narod čeka ovaj nasip već duži period, a intenzivno čeka od zadnjih poplava“, ističe predsjednik Mjesne zajednice Janja Radislav Borovčanin.

Samo u Janji, tokom katastrofalnih poplava 2014. godine pričinjene su višemilionske štete. Potrebno je, kažu mještani, regulisati i postojeću kanalsku mrežu, s obzirom na to da nakon svakih većih padavina osim rijeke Drine dođe i do izlijevanja manjih riječica i šteta po domaćinstva.

„O šteti je suvišno i pričati, jedne te iste proizvođače svake godine imamo poplavljene, što direktno utječe na njihovu egzistenciju“, kaže mještanin Mujo Bogaljević.

„Poljoprivrednici su uložili ogromna sredstva, koliko oni toliko i mi smo izgubili koji ne radimo tu zemlju, ali zavisimo svi od toga“, dodaje mještanin Osman Kavazović.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović (SDS) tvrdi da dolaskom na dužnost nije zatekao apsolutno nikakvu dokumentaciju, te je čitav proces tada počeo od nule. Postupak eksproprijacije oko 110 parcela riješen je jednim dijelom sporazumno, a drugi dio sudskim putem. Podignute su i cijene za eksproprisano zemljište. A drinski nasip bi u konačnici trebao biti izgrađen u dužini od 33 kilometra.

„Bez izgradnje drinskog nasipa, odnosno, tek kada ga izgradimo možemo reći da su građani Semberije sigurni“, ističe direktor JU Vode Srpske Miroslav Milovanović.

„Čitava dionica drinskog nasipa u dužini od 33 km i ova prva dionica koja je započeta da se radi u dužini od oko tri kilometra neće moći da zaštiti Janju niti bilo koju drugu mjesnu zajednicu, jer struka i mještani smatraju da je nasip trebao biti građen od početka ulaska rijeke Drine na teritoriju Bijeljine“, navodi Petrović.

Gradnju se finansira kreditom Evropske investicione banke, a prva faza koštaće 2,4 miliona maraka. Ukupna dužina nasipa predviđena potpisanim ugovorom, odnosno prvom fazom, iznosi 2.800 metara. U okviru tog projekta biće urađeno 400 metara parapetnog zida, dok će ostatak dužine od 2.400 metara biti zemljani nasip.

„Izvođač je počeo radove prije dva mjeseca, iako smo potpisali ugovor prošle godine i uveli ga u radove u julu, ali sve je kasnilo jer nismo dobili građevinsku dozvolu na vrijeme. Dobili smo je tek u januaru ove godine, pa radovi kasne nekoliko mjeseci“, navodi Milovanović.

„Imamo situaciju da se na republičkom nivou godišnje sakupi višemilionski iznosi novčanih sredstava na ime vodnih koncesionih naknada, pa je tu matematika jednostavna da se po tim iznosima po osnovu tih prihoda svake godine u RS-u mogao izgraditi po jedan drinski nasip“, naglašava Petrović.

Kada konačno bude završen, nasipom će od izlivanja Drine biti zaštićeno oko 30.000 mještana, na stotine privrednih objekata, te oko 20.0000 hektara obradivog zemljišta. Podsjetimo, štete od poplava 2014. godine samo u Semberiji iznosile su oko 400 miliona maraka. Poplavljeno je više od 40 odsto teritorije grada, više od 30.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, te više od 4.500 domaćinstava.

federalna.ba

Drinski nasip Janja Semberija Bijeljina
Janja poljoprivreda poljoprivrednici Agrofarmer Semberka
0 29.05.2024 18:59
Lokalni izbori Bijeljina
0 26.05.2024 19:06
Bijeljina aritmije kardiolozi
0 26.05.2024 17:31
Vaskrs Semberija
0 05.05.2024 23:11