SBK: Upisuju se zanimanja s kojima se najlakše osigurava karta za odlazak
Počeo je prvi upisni rok u srednje škole na području Srednjobosanskog kantona. Za razliku od prethodnih godina, u školama je ponuđeno više mjesta za upis. Budući srednjškolci najviše su zainteresirani za upis u Medicinsku školu.
I ovogodišnji upis u srednje škole u Srednjobosanskom kantonu potvrdio je nastavak odabira zanimanja s kojima se najlakše osigurava karta za odlazak iz Bosne i Hercegovine. Primarni značaj i dalje imaju medicinske škole, kažu u Mješovitoj srednjoj školi u Travniku, koja je prve učenike za zanimanje medicinska sestra – tehničar upisala davne 1975. godine.
„Mješovita srednja škola i ove godine raspisala je konkurs za Opću gimnaziju dva odjeljenja, Filološku gimnaziju jedno odjeljenje i Matematičko-informatičku gimnaziju jedno, IT dva odjeljenja. Što se tiče Medicinske, smjer medicinska sestra-tehničar, planirali smo upisati četiri odjeljenja“, navodi direktor Mješovite srednje škole Travnik Adnan Grabus.
„Sad najviše mjesta imamo u medicinskim školama. Realno, na domaćem tržištu rada ne postoji ta potreba. Imamo ponuđenih i atraktivnih zanimanja, sve što traži tržište rada. Pozivamo da naša djeca biraju te struke“, poručuje Bojan Domić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK-a (HDZBiH).
Da domaćem tržištu ne treba toliko medicinara, svjesni su učenici i njihovi roditelji, ali i vlast koja je posljednjih godina otvarala ove škole, pa čak po dvije u jednoj školskoj zgradi. Uz onu na hrvatskom, otvorena je i škola koja nastavu izvodi po bosanskom nastavnom planu i programu da bi lakše otišli.
Potvrđuje to i brojka od samo 763 medicinska radnika prijavljena na evidenciji Kantonalne službe za zapošljavanje, iako ih gotovo svake godine toliko okonča školovanje u osam medicinskih škola u ovom kantonu. I u ostalim školama najveći je interes za zanimanja koja su tražena u evropskim zemljama.
„Najviše je interesovanja za zanimanja elektrotehničar računarstva i informatike, IT, operater na CNC mašinama. Nešto je manja zainteresovanost, gotovo nikakva kada govorimo o tekstilnoj struci“, navodi Izeta Omerdić, direktorica Mješovite srednje tehničke škole Travnik.
Tako u gradu u kojem je prozvodnja odjeće započela polovinom prošlog stoljeća ove godine neće biti upisanih u tekstilnu školu. Da obrazovanju, posebno srednjem treba temeljita reforma, saglasni su ministar i direktori škola.
„Obrazovne vlasti trebaju učiniti ono što je do njih, a to je značajno reformirati postojeće propise, učinit atraktivnijim ovo što nudimo, pogotovo kada su u pitanju zanimanja koja su proizvodna“, zaključuje Domić.
Uz državu, odgovornost je, kaže Domić, i na poslodavcima no sve je to još uvijek samo priča. Jer život ne čeka, posebno u zemlji u kojoj je plaća u realnom sektoru dovoljna tek za trećinu potrošačke korpe.
federalna.ba