Šarović: Zanimljivo će biti ko će do mikrofona UN-a

Gost prvog ovosedmičnog izdanja Rezimea bio je predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

Kaže da je današnji dan važan za sve nas.

"Ali dočekujemo ga u jednoj vrsti ratne drame, vihora i različito ga doživljavamo. To je možda prvi put poslije toliko godina da sada ima i drugačije nazive, da ga drugačije gledamo, da drugačije gledamo na antifašizam, ko je bio antifašista, ko nije. Mnogo je kontraverzi za jedan važan historijski dan."

Ističe da u BiH i ovaj dan dočekujemo podijeljeni po mnogo čemu.

"Ne sjećam se nijedne odluke unazad sigurno godinu dana koja je bila zajednička odluka, odluka voljom neke od institucija. Kao podijeljeno društvo smo donosili odluke i svi smo, na neku način, u nekim svojim taborima što asocira da je ovo jedan od najgorih perioda možda od Dejtona do danas. Ne upirem prstom u bilo koga, ali jednostavno mislim da je ovo zaista najgori period bosne i Hercegovine i svih nas unazad 25 godina."

Naglašava da dogovora nema ni oko ključnih evropskih prioriteta.

"Mislim da je to zato što jedan dio nas iskreno ne podržava evropski put BiH. Vjerovatno je dobro, moderno i korisno stalno govoriti o evropskom putu BiH, ali ja mislim da postoje ozbiljne snage u zemlji koje baš briga za tako nešto. Takve snage su u solidnoj mjeri na vlasti. Kada je u pitanju RS mislim da SNSD iskreno nema ozbiljne namjere da da svoj doprinos kako bi BiH što prije postala kandidat. Dostizanje evropskih standarda u suštini podrazumijeva i neka odricanja, neke kontrole, neki nadzor trošenja javnog novca, transparentnost, drugačija uloga pravosuđa, drugačija uloga nekih drugih kontrolnih organa, policije, sudstva. Mislim da u ovoj vlasti, kad je u pitanju RS, ali dijelom naravno i FBiH, ne odgovara preuzimanje evropskih standarda. Vjerovatno ne bi bili to što jesu da smo sutra u EU. S druge strane, ja smatram da mi nemamo alternativu."

U BiH treba mijenjati prioritete

Šarović navodi da postoje različiti pogledi zašto mladi ljudi idu iz BiH.

"Političke elite promovišu neke ciljeve, teme i prioritete koje služe isključivo za pridobijanje naklonosti birača jer je tako najlakše njima manipulisati. Znači vlast im ne nudi radna mjesta i blagostanje, nego im nudi da će ih štititi od onih drugih ili trećih. U suštini ja mislim da značajan broj njih ide zato što se u ovoj zemlji ne osjećaju sretno, zato što osjećaju da ne mogu da se ostvare, nisu sretni u svojim životima sa svojom porodicom. Nezadovoljni su i mladi i stručni i misle da u nekoj drugoj zemlji oni mogu sretnije i bolje da žive. A onda ostaju oni koji otprilike ne mogu nigdje da odu."

Smatra da u BiH treba mijenjati prioritete.

"Treba da građani, prije svega, razmišljaju o sebi, o tome kako oni mogu da budu sretni i zadovoljniji svojim životima. Sa ovim prioritetima, sa ovom vlašću imat ćemo isto ponovo četiri godine. Ništa se promijeniti neće. Građani se biti još siromašniji i za četiri godine će pričati iste ove teme o kojima se priča sada. Ima onih koji misle da je to dobro zato što koriste dio blagodeti koje donosi samo vlast i oni ne žele da se mijenja bilo šta. Ali ja mislim da je mnogo više onih koji zaista ne žive najbolje i oni trebaju da mijenjaju ovo društvo. Ja mislim da je problem i do političara, ne samo do građana. Na nama je da ih uvijerimo da samo ne kritikujemo i da smao upiremo prstom u drugog i da kažemo to ne valja, nego da ih uvjerimo da mi to znamo da uradimo, da će sa nama da bude bolje."

Šarović kaže da je problem što se uvijek vraćamo na nacionalne teme.

"I onda se kopaju rovovi i dolazimo do te situacije kada se sve zaboravlja kakav je ko i da li ko šta zna, nego se onda traže ti nacionalni heroji koji mogu kao da zaštite jednu naciju. Ja mislim da je to srž problema. Ima toga da oni koji su formalno ljuti meprijatelji, ali pomažu jedni drugima tako što će da prodube jaz i te sukobe, stvorit će se jedna atmosfera krize u kojoj će ljudi da se onda svrstavaju po nacionalnostima. Mislim da i sada ima toga."

Nema ni vremena ni prostora za optimizam da će doći do izmjena Izbornog zakona

Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona navodi da bi volio da dođe do promjene Izbornog zakona kompletno, uključujući i implementaciju presude Sejdić-Finci.

"No očito to nama teško ide. Gospodin Čović zna da su sa ovim Izbornim zakonom njegove šanse za pobjedu realno male. U posljednim izjavama je ipak jasno rekao da će sudjelovati na izborima. Vjerovatno otpor Evrope prije svega, međunarodnog faktora prema bilo kakvom otporu ili bilo kakvoj namjeri sprječavanja održavanja izbora u oktobru ove godine. Kako sad stvari stoje ipak će izbora biti, ako bude budžeta."

Šarović smatra da nema ni vremena ni prostora za optimizam da će doći do izmjena Izbornog zakona.

"Mislim da su se i Evropljani pokajali, svi oni koji su toliko zdušno zagovarali jedan drugačiji način izbora članova Predsjedništva BiH zato što je naći rješenje za presudu Sejdić-Finci u ovoj zemlji kao da tražite iglu u plastu sijena. Onaj ko napravi ustupak u ovome trenutku, on rizikuje mnogo u svojoj političkoj karijeri. Najbolji tajming za početak pregovora je prva godina nakon izbora."

Smatra da ćemo doći do budžeta koji će omogućiti finansiranje izbora, ali i da može da se desi da dođe do njegovog uskraćivanja.

Kaže da je, prema saznanjima i tekstom govora Christiana Schmidta, vrlo ozbiljan, oštar i sa nizom kritika upućenih vlastima u RS-u.

"Ne mislim da one u potpunosti oslikavaju stanje u Republici Srpskoj. Kada bih ja ocjenjivao taj izvještaj, bio bih kritičan spram njega. Republika Srpska je pripremila svoj izvještaj, ali ja mislim da oni griješe zato što je taj izvještaj u suštini za domaću javnost. U ovom trenutku postoje samo četiri osobe koje mogu da govore u ime BiH - ambasador u UN-u, ministar inostranih poslova, predsjedavajući Savjeta ministara i predsjedavajući Predsjedništva BiH. Neke kritike su urodile plodom prema vlastima RS-a i na put se spremio gospodin Tegeltija. Ali onog trenutka kada je krenuo Tegeltija, onda smo pročitali u novinama da se na put sprema gospodin Džaferović. U suštini, tu unutrašnju utakmicu ili sučeljavanje i razlike i ono što jeste danas BiH će se odigrati u Njujorku u UN-u i pitanje je ko će dobiti pravo tamo da govori. Ne znamo da li će da govori Schmidt, pitanje je hoće li to dozvoliti Rusija i Kina, i s druge strane, ko će da govori, Tegeltija ili Džaferović. Ili možda obojica. Ako budu govorili obojica onda ćemo se pokazati kao zemlja iz koje dolaze dva čovjeka koji je predstavljaju i koji govore sasvim različitim jezikom. Ili će da govori vjerovatnije smao Džaferović."

federalna.ba

Mirko Šarović Rezime
Mirko Šarović budžet
0 27.06.2022 14:42
Mirko Šarović Jelena Trivić
0 23.06.2022 21:10
Rezime Fadil Novalić
0 17.06.2022 18:56
Vojin Mijatović Rezime
0 16.06.2022 18:47