SAD i Iran započeli pregovore u Omanu
Oman je danas postao nova diplomatska pozornica, jer su upravo tamo otpočeli pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, s ciljem da se spriječi dalje širenje iranskog nuklearnog programa.
Iako je američki predsjednik Donald Trump prethodnih dana insistirao na direktnim razgovorima, pa čak zaprijetio i vojnom intervencijom ukoliko Teheran odbije tu formu dijaloga, iranska strana je ostala pri svom stavu – pregovori će se odvijati indirektno, uz posredovanje Omana, koji je u prošlosti već bio ključni kanal komunikacije između dviju zemalja.
“Izabrani model indirektnih pregovora omogućava nam da testiramo stvarne namjere Washingtona kada je riječ o diplomatskom rješenju,” izjavio je jedan visoki iranski zvaničnik za Reuters, tražeći anonimnost.
U međuvremenu, Teheran je dodatno zaoštrio regionalnu retoriku: poslao je zvanična upozorenja vladama Iraka, Kuvajta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Bahreina da će svaka vrsta podrške eventualnoj američkoj vojnoj operaciji – bilo kroz ustupanje zračnog prostora, bilo kroz logističku asistenciju – biti tretirana kao neprijateljski akt.
Izraelski premijer iznenađen pozivom u Washington
Početak ove nove runde pregovora nije prošao bez diplomatskog šoka i u samom Izraelu. Premijer Benjamin Netanyahu početkom sedmice hitno je otputovao u Washington, nakon što je primio poziv američkog državnog sekretara Marca Rubia. Prema prvim informacijama, Netanyahu je bio uvjeren da ga Trump zove kako bi razgovarali o ekonomskim pitanjima i carinskim politikama.
Međutim, pravi razlog posjete otkriven mu je tek nakon dolaska – tokom sastanka sa Steveom Witkoffom u Blair Houseu, gdje mu je rečeno da je tema Iran i predstojeći pregovori, te da SAD žele da ga informišu unaprijed kako ne bi bio stavljen pred svršen čin.
Samo nekoliko sati kasnije, Netanyahu se sastao sa samim Trumpom i njegovim timom u Bijeloj kući, gdje je predsjednik sastanak započeo direktnim pitanjem: "Šta imate za reći o Iranu?"
Uprkos intenzivnim razgovorima, Izrael nije dobio nikakve garancije – ni o tome da će njihovi zahtjevi biti uključeni u potencijalni dogovor, niti o tome šta će Washington preduzeti ako pregovori propadnu ili Teheran prekrši eventualni dogovor.
Ipak, Trump je kasnije izjavio da će, u slučaju neuspjeha dijaloga, Izrael igrati vodeću ulogu u mogućoj vojnoj intervenciji, rame uz rame sa Sjedinjenim Državama.
Na pitanje novinara u Ovalnom uredu da li bi upotrijebio vojnu silu ako Teheran odbije sporazum, Trump je bez oklijevanja odgovorio:
"Ako to bude potrebno – vojsku ćemo koristiti. Izrael će očito biti duboko uključen. On će biti vođa te operacije."
Podsjetnik: Šta se krije iza svega
Sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje decenijama je jedna od ključnih tačaka vanjske politike SAD-a. Još 2015. godine, tadašnji predsjednik Barack Obama potpisao je sporazum s Iranom, prema kojem se Teheran obavezao na ograničavanje nuklearnih aktivnosti i omogućavanje inspekcija Međunarodne agencije za atomsku energiju. Zauzvrat, Iran bi bio oslobođen teških ekonomskih sankcija.
Taj dogovor su podržale i velike sile – Kina, Rusija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija.
Međutim, Trump je 2016. jednostrano povukao SAD iz sporazuma, optužujući Iran za prikriveno kršenje dogovorenih obaveza. Od tada, Iran je postepeno povlačio svoju saradnju i značajno povećao zalihe obogaćenog uranijuma, što je izazvalo zabrinutost međunarodne zajednice.
Trumpova poruka prije početka razgovora
Prije nego što je njegov izaslanik Steve Witkoff krenuo ka Omanu, Trump se obratio novinarima na aerodromu i još jednom ponovio svoj ultimatum:
"Ne želim sukobe. Želim da Iran postane stabilna, prosperitetna i sretna zemlja. Ali oni ne mogu imati nuklearno oružje. To je crvena linija."
Kako će se odvijati naredne faze pregovora i da li će ovaj pokušaj diplomacije uspjeti – ostaje da se vidi u danima koji slijede.
Federalna.ba / M.O.