Registar bankovnih računa važan za borbu protiv pranja novca
O jedinstvenom registru bankovnih računa, elektronskom potpisu i obavezama BiH ove vrste u Federaciji danas smo razgovarali sa Goranom Miraščićem, ekonomskim stručnjakom i savjetnikom u Vladi Federacije.
Kaže da je registar bankovnih računa važan iz više razloga.
"Bitna je geneza kompletnog uspostavljanja jedinstvenog registra bankovnih računa u Centralnoj banci. Jedinstveni registar računa koji obuhvata račune poslovnih subjekata se vodi u CBBiH od 2004. godine. U okviru toga imamo i centralni registar kredita svih poslovnih subjekata i fizičkih lica koji se vodi od 2006. godine. Karika koja nedostaje ne uspostavljanje registra računa fizičkih lica. On će obezbijediti dio koji nedostaje u mehanizmu kako bi se bolje prevenirale zloupotrebe, uslovno rečeno neke kriminalne radnje, odnosno predstavlja mehanizam u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Sama uspostava registra tih računa nosi veliku korist i građanima. Banke će dobiti bolji uvid u račune sa kojih mogu nadomjestiti dugovanja svojih dužnika što će automatski smanjiti rizik kreditiranja, a to znači više kreditiranja od strane banaka i povoljnije kamatne stope."
Ističe da će pristup registru imati ovlaštene osobe.
"Jedinstveni registar je uslov EU i on vodi unaprjeđenju i jačanju jedinstvenog ekonomskog prostora."
Navodi da aranžman sa MMF-om pregovaraju vlasti BiH.
"Jako je teško razdvojiti da li je potrebniji RS-u ili FBiH. Potreban je svima. ako pogledamo stanje likvidnosti budžeta onda možemo vidjeti da je potrebniji RS-u. Mi ovdje govorimo o jedistvenom ekonomskom prostoru, ovdje to ne smijemo gledati na način da je više ugrožena likvidnost budžeta RS-a ii FBiH, dakle govorimo o državnom aranžmanu. Taj aranžman nam nije potreban samo zbog povoljnih uslova, povoljne kamatne stope i otplatnog perioda. Neophodan nam je jer ta sredstva dolaze u tranšama na osnovu strukturnih reformi koje se vlasti BiH, potpisivanjem Pisma namjere, obavezuju da će uraditi. Dakle nema novca. To se doznačava u tranšama na osnovu usaglašenog Pisma namjere koje još uvijek nije usaglašeno. Federacija se opredijelila za ino kredite, koliko je to moguće, da bi se potencijal domaćih banaka ostavio našoj privredi. Svakako očekujem nastavak pregovora sa MMF-om."
BiH se 2016. Pismom namjere obavezala da će uspostaviti ovaj registar.
"Nakon povlačenja nekoliko tranši došlo je do zastoja u aranžmanu koji je nedavno zaključen završno sa kompletiranjem člana 4 od strane MMF-a. Taj uslov se pojavljuje ponovo. To je neštošto nam treba i što će vrlo vjerovatno biti uslov i za drugu tranšu makrofinansije pomoći od EU, pa možda i za neku drugu vrstu međunarodnog kredita sa MMF-om."
O elektronskom potpisu Miraščić kaže da to nije ništa novo, da Zakon o elektronskom potpisu već postoji duži niz godina na državnom nivou.
"Mora uraditi usklađivanje Zakona o elektronskom potpisu sa pravnom stečevinom EU, odnosno kako bismo došli u poziciju da elektronski potpis koji je izdat u BiH bude međunarodno prihvaćen. To maksimalno olakšava poslovanja, unaprjeđuje poslovni ambijent, ulijeva dodatnu sigurnost funkcionisanju bankarskog sektora. Mnoštvo je pogodnosti. Ne radi se o prenosu nadležnosti jer je Zakon na snazi već duži niz godina."
Navodi da je novi Zakon o elektronskom potpisu usmjeren i na poslovno okruženje.
"Ovaj Zakon postavlja temelje za bržu digitalizaciju ekonomije. Mi tu kaskamo za EU. Budućnost ekonomije je u digitalizaciji."
federalna.ba