Prva komercijalna svemirska stanica na svijetu sve je bliže lansiranju

Međunarodna svemirska stanica (ISS), jedno od najvećih tehnoloških dostignuća čovječanstva, nakon gotovo 25 godina neprekidnog boravka ljudi u orbiti, približava se kraju svog životnog vijeka. NASA planira deorbitirati stanicu oko 2030. godine i već sarađuje s privatnim firmama na razvoju komercijalnih nasljednika.

Jedna od tih firmi je kalifornijski Vast Space, koja je potpisala ugovor sa SpaceX-om za lansiranje prve komercijalne svemirske stanice na svijetu, nazvane Haven-1, već u maju 2026. godine, piše CNN.

Stanica Haven-1 zamišljena je kao jednostavan, jednomodulni dokaz koncepta koji bi u orbiti trebao provesti tri godine. U tom razdoblju podržavat će četiri misije s posadom od po četiri astronauta, a svaka misija trajat će dvije sedmice.

S promjerom od 4,4 metra i nastanjivim volumenom od 45 kubičnih metara, što je otprilike prostor unutar manjeg autobusa ili osmina volumena ISS-a, Haven-1 nudi dizajn usmjeren na čovjeka. Unutrašnjost uključuje kupolasti prozor promjera 1,2 metra, sklopivi zajednički stol, privatni prostor za spavanje za svakog člana posade te brzu internetsku vezu putem Starlinka.

"Nije dizajniran da bude luksuzni hotel, ali vjerujemo da u svakom okruženju, ako se osjećate bolje, ako se možete bolje odmoriti i ako možete bolje komunicirati, onda možete i bolje raditi", izjavio je izvršni direktor Vast Spacea, Max Haot.

Osim smještaja za posadu, Haven-1 će imati i naučni laboratorij za podršku istraživanjima u mikrogravitaciji te mogućnostima proizvodnje naprednih tehnologija, poput poluvodiča. Stanica će biti dostupna i privatnim i vladinim misijama, čime će Vast Space steći ključno iskustvo za puno složeniji pothvat - izgradnju potencijalnog nasljednika ISS-a ako pobijedi na NASA-inom konkursu.

Posao se privodi kraju

"Naš je prioritet broj jedan postati stvarna firma za svemirske stanice - ona koja ima stanicu u orbiti, koja je slala ljude na nju na određeno vrijeme i sigurno ih vratila na Zemlju. To je zapravo trka u kojoj smo", dodao je Haot.

Od objave projekta sredinom 2023. godine, Vast Space je narastao s 200 na 950 zaposlenika i uložio u vlastite pogone. Firma je već završila izgradnju "kvalifikacijske" verzije stanice za zemaljska testiranja, gdje je struktura ispitana na tlak i sile lansiranja.

Trenutno je u završnoj fazi zavarivanja stvarni modul koji će biti poslan u svemir. Nakon toga slijedi integracija svih sistema, a pred-lansirne operacije trebale bi započeti u aprilu 2026., uoči planiranog lansiranja u maju.

Haot je najavio da će uskoro objaviti sastav prve posade i detalje njihovih aktivnosti u misiji. Ciljani klijenti su svemirske agencije, posebno iz zemalja u razvoju koje žele prvi put poslati svoje astronaute u orbitu, ali i privatni, samofinancirajući pojedinci. Mjesto na stanici bit će dostupno po neobjavljenoj, ali visokoj cijeni, a od putnika će se očekivati da prođu "vrlo ozbiljnu" obuku za obavljanje "važnog posla" u svemiru.

Operativni troškovi u rasponu između 1-2 milijarde dolara godišnje

Jedan od komercijalnih partnera je i tvrtka Redwire Space, koja je već provodila istraživanja na ISS-u. "Većina naših početnih aktivnosti na Haven-1 očekuje se da će biti nastavak farmaceutskih istraživanja i proizvodnje koje smo provodili na ISS-u", rekao je Rich Boling, potpredsjednik Redwirea, dodajući kako očekuje da će Haven-1 biti učinkovita platforma, iako u početku s ograničenijim prostorom.

Vast nije jedina privatna firma koja razvija svemirske stanice. NASA sarađuje i s drugima, poput Starlaba, zajedničkog projekta Airbusa i Northrop Grummana, te s Blue Originom Jeffa Bezosa i Axiom Spaceom. Stručnjaci pozdravljaju raznolikost pristupa, no upozoravaju i na goleme troškove.

"Proveli smo neka istraživanja o komercijalnim svemirskim stanicama i ne samo o njihovoj tehničkoj izvedivosti, već i o logističkom naporu i ekonomskoj isplativosti - matematika je prilično zastrašujuća", rekao je Olivier de Weck s Massachusetts Institute of Technology.

Naveo je da trenutni operativni trošak ISS-a iznosi oko 12 miliona dolara dnevno. "Kako bi imala ikakve šanse za održivost, buduća komercijalna svemirska stanica morat će 'sletjeti' svoje godišnje operativne troškove negdje u rasponu između 1-2 milijarde dolara godišnje", objasnio je.

Vast nije otkrio operativne troškove, ali je potvrdio da će do lansiranja u projekt uložiti oko milijardu dolara. Sredstva dolaze iz privatnog kapitala osnivača Jeda McCaleba, koji se obogatio u industriji kriptovaluta, te od prihoda budućih klijenata.

federalna.ba/CNN