Čovječanstvo nikada nije stiglo ovako daleko: Voyager 1 prešao nezamislivu granicu u svemiru
NASA-ina svemirska sonda Voyager 1 u srijedu je ostvarila novo historijsko dostignuće, postavši prvi objekt koji je čovječanstvo izradilo, a koji se od Zemlje udaljio za jedan svjetlosni dan. Riječ je o udaljenosti od približno 25,9 milijardi kilometara, što znači da je radijskom signalu koji sonda pošalje sada potrebno čak 24 sata da stigne do naše planete.
Prema proračunima američke svemirske agencije NASA, Voyager 1 prešao je ovu granicu u srijedu u 5.16 sati ujutro po istočnoameričkom vremenu, odnosno u 10.16 sati prema univerzalnom koordiniranom vremenu (GMT).
Time je sonda, koja putuje svemirom gotovo pola stoljeća, dostigla udaljenost od približno 16,1 milijardu milja, odnosno 25,9 milijardi kilometara od Zemlje, nastavljajući putovanje koje je započelo još 1977. godine. Ovo dostignuće predstavlja još jednu važnu prekretnicu u historiji istraživanja svemira, ali istovremeno pokazuje koliko su ogromne udaljenosti koje razdvajaju Zemlju od prostora izvan Sunčevog sistema.
Za jednu poruku i odgovor sada su potrebna dva dana
Svjetlosni dan predstavlja udaljenost koju svjetlost prijeđe tokom 24 sata. Budući da se i radijski signali kreću brzinom svjetlosti, komunikacija sa sondom Voyager 1 postala je izuzetno spor proces. Za svaku naredbu koju NASA pošalje sa Zemlje potrebno je približno 24 sata da stigne do sonde. Ukoliko Voyager 1 odmah po prijemu naredbe pošalje odgovor, on će do Zemlje putovati još 24 sata.
To znači da je za jedan puni ciklus komunikacije, od slanja naredbe do prijema odgovora, sada potrebno najmanje 48 sati.
Zbog tako velikog vremenskog kašnjenja, kontrolori misije u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (Jet Propulsion Laboratory – JPL) u Kaliforniji prvi signal koji je Voyager 1 poslao nakon prelaska historijske granice neće primiti prije četvrtka.
Ovakvi uslovi predstavljaju poseban izazov za stručnjake koji upravljaju sondom, jer se svaka naredba mora pažljivo pripremiti, a na potvrdu njenog izvršenja potrebno je čekati gotovo dva dana.
Putovanje koje je počelo 1977. godine
Voyager 1 lansiran je 5. septembra 1977. godine, s prvobitnim zadatkom istraživanja Jupitera i Saturna, dvije najveće planete Sunčevog sistema. Tokom prvih godina misije sonda je ostvarila niz izuzetno značajnih naučnih rezultata.
Pored Jupitera proletjela je 1979. godine, a godinu kasnije, 1980, približila se Saturnu. Tokom tih susreta na Zemlju je poslala detaljne fotografije planeta, njihovih prstenova i brojnih prirodnih satelita.
Podaci i snimci koje je prikupila omogućili su naučnicima da steknu znatno potpuniju sliku o ovim udaljenim svjetovima i njihovim karakteristikama.
Nakon završetka primarnog zadatka, Voyager 1 nije zaustavio svoje putovanje.
Umjesto toga, nastavio se udaljavati od Sunca, krećući se prema vanjskim dijelovima Sunčevog sistema i prostoru koji se nalazi izvan njegovog neposrednog utjecaja.
Od najudaljenijeg ljudskog objekta do međuzvjezdanog prostora
Nova važna prekretnica dogodila se 1998. godine, kada je Voyager 1 prestigao NASA-inu sondu Pioneer 10 i postao najudaljeniji objekt koji je čovjek ikada poslao u svemir. Četrnaest godina kasnije, 2012. godine, ostvario je još jedno historijsko dostignuće, postavši prva svemirska letjelica koja je ušla u međuzvjezdani prostor.
Riječ je o području izvan heliosfere, zaštitnog mjehura koji Sunce stvara oko Sunčevog sistema djelovanjem Sunčevog vjetra i magnetskog polja.
Ulazak u međuzvjezdani prostor omogućio je sondi da prikuplja podatke o uslovima u području koje nijedna svemirska letjelica prije nje nije neposredno istraživala.
Danas Voyager 1 nastavlja putovanje brzinom od približno 61.000 kilometara na sat, odnosno oko 38.000 milja na sat.
Njegova trenutna udaljenost od Zemlje približno je 173 puta veća od prosječne udaljenosti između Zemlje i Sunca.
Uprkos ogromnoj udaljenosti i gotovo pet decenija provedenih u svemiru, sonda i dalje održava komunikaciju s kontrolnim centrom na Zemlji.
Nakon gotovo 50 godina rade samo dva naučna instrumenta
Jedan od najvećih izazova s kojima se NASA suočava jeste postepeno slabljenje izvora energije koji omogućava rad Voyagera 1. Sonda koristi nuklearni izvor električne energije, čija se raspoloživa snaga tokom proteklih decenija neprestano smanjuje.
Zbog ograničenih energetskih resursa, NASA-ini inženjeri postepeno su isključivali pojedine sisteme i naučne instrumente kako bi produžili trajanje misije.
Od ukupno deset naučnih instrumenata kojima je Voyager 1 prvobitno bio opremljen, danas su operativna još samo dva.
Oni služe za mjerenje magnetskih polja i plazmenih valova u međuzvjezdanom prostoru, pružajući naučnicima dragocjene informacije o okruženju između zvijezda.
NASA-ini stručnjaci nadaju se da će sonda moći nastaviti slati podatke još nekoliko godina, prije nego što preostali izvori energije postanu nedovoljni za rad njenih instrumenata. Svaki novi podatak koji Voyager 1 pošalje ima posebnu naučnu vrijednost, budući da dolazi iz područja svemira koje čovječanstvo tek počinje neposredno istraživati.
Voyager 2 istu udaljenost trebao bi dostići 2035. godine
Voyager 1 nije jedina NASA-ina sonda koja već gotovo pola stoljeća putuje prema udaljenim dijelovima svemira. Njegov blizanac, Voyager 2, lansiran je 16 dana ranije, 20. augusta 1977. godine.
Iako je krenuo prije Voyagera 1, Voyager 2 slijedio je drugačiju putanju, što je omogućilo dodatna istraživanja planeta Sunčevog sistema. Zbog razlike u putanji i brzini udaljavanja, Voyager 2 danas se nalazi bliže Zemlji od svog blizanca.
Prema NASA-inim procjenama, granicu udaljenosti od jednog svjetlosnog dana od Zemlje trebao bi dostići tek 2035. godine. Obje sonde nastavljaju predstavljati jedinstveno naučno naslijeđe programa Voyager, koji je prvobitno bio zamišljen za istraživanje udaljenih planeta, a prerastao je u jednu od najdugovječnijih svemirskih misija.
Zlatne ploče nose poruku čovječanstva kroz svemir
Posebnu simboličnu vrijednost obje sonde imaju zbog zlatnih ploča koje nose sa sobom još od lansiranja. Riječ je o pozlaćenim gramofonskim pločama na kojima su zabilježeni zvukovi, muzika i slikovni prikazi sa Zemlje.
Njihova svrha nije samo dokumentovanje života na našoj planeti nego i prenošenje svojevrsne poruke čovječanstva bilo kojem obliku inteligentnog života koji bi jednog dana mogao pronaći neku od sondi.
Ploče predstavljaju pokušaj da se civilizacijama koje bi eventualno postojale negdje u svemiru približe Zemlja, njeni stanovnici i raznolikost života na našoj planeti. Iako nije poznato hoće li ih ikada neko pronaći, one ostaju jedan od najprepoznatljivijih simbola ljudske želje za istraživanjem svemira i uspostavljanjem kontakta s nepoznatim.
Ogromna udaljenost koja je na kosmičkoj skali ipak mala
Iako je Voyager 1 postao prvi ljudski objekt koji se udaljio jedan svjetlosni dan od Zemlje, naučnici podsjećaju da je riječ o relativno maloj udaljenosti kada se posmatraju razmjere svemira. Jedna svjetlosna godina odgovara udaljenosti koju svjetlost prijeđe tokom približno 365 dana.
To znači da je Voyager 1, nakon gotovo 50 godina putovanja, stigao tek do udaljenosti koju svjetlost prijeđe za jedan dan.
Poređenja radi, najbliža zvijezda izvan našeg Sunčevog sistema udaljena je više od četiri svjetlosne godine. Ta razlika jasno pokazuje koliko su međuzvjezdana putovanja zahtjevna i koliko bi vremena bilo potrebno današnjim svemirskim letjelicama da stignu do drugih zvjezdanih sistema.
Voyager 1, međutim, nije projektovan za dolazak do neke određene zvijezde. Njegova misija danas je prvenstveno naučna, a njegovo kontinuirano udaljavanje od Zemlje predstavlja izuzetan rezultat tehnološkog razvoja iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
NASA pozvala građane da svjetlima telefona obilježe historijski trenutak
Povodom dostizanja udaljenosti od jednog svjetlosnog dana, NASA je organizovala i simbolično obilježavanje ovog dostignuća. Američka svemirska agencija u utorak je pozvala ljude širom svijeta da nakon zalaska sunca svjetlima svojih mobilnih telefona pošalju oznaku "VGR", pozivni znak Voyagera, koristeći Morseovu azbuku.
Na taj način građani su mogli simbolično učestvovati u obilježavanju gotovo pola stoljeća dugog putovanja jedne od najpoznatijih svemirskih sondi.
Za četvrtak je u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u Kaliforniji najavljen i javni događaj na kojem će naučnici uključeni u misiju i predstavnici agencije govoriti o dostignućima obje sonde.
Voyager 1 tako nastavlja ispisivati historiju istraživanja svemira. Gotovo 50 godina nakon lansiranja, letjelica izgrađena tehnologijom sedamdesetih godina prošlog stoljeća i dalje šalje naučne podatke sa udaljenosti na kojoj je čak i svjetlosti potreban cijeli dan da stigne do Zemlje.
federalna.ba/AA
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.