Prlić: Izborni zakon mora izražavati balans između nacionalnog i građanskog

"Izuzetno sam zbunjen, pogotovo kada su u pitanju prijedlozi amandmana od strane europarlamentaraca iz Hrvatske", istakao je Stipe Prlić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća u BiH, u Dnevniku D.

"Zašto sam zbunjen? Pa kad ne bi u Ustavu BiH stajala konstitutivnost naroda, ja bih nekako mogao opravdati njihovo zalaganje za konstitutivnost naroda. Budući da to eksplicite stoji u Ustavu BiH nije mi jasno zašto su uopće zahtijevali takav amandman da uđe u izvješće o BiH kad je u pitanju Evropski parlament. Zaista meni zbunjujuće i bojim se da je to nekakva politička igra jer šta se sad dešava na političkoj sceni u BiH - jedni likuju, a drugi tobože, evo oduzimaju nam i to. Niti treba likovati niti je bilo šta oduzeto bilo kojem konstitutivnom narodu u BiH. Moram podsjetiti po čijoj apelaciji je došlo do konstitutivnosti naroda u BiH. Možda su narodi u BiH to zaboravili i ovi što ne spadaju u narode nego u Ostale građane. Naime, apelaciju je podnio rahmetli predsjednik Alija Izetbegović, a suprotstavljao joj se HDZ BiH. I sad, po meni, vidi se da tu nema neke logike. 2000. godine zalagali se da ne budu konstitutivni, a evo sad došli u Brisel i tamo se zalažu da budu konstitutvni. Bojim se, za pet godina, da će ponovo se boriti da ne budu konstitutivni. Danas imate i drugu presudu Ustavnog suda BiH u kojoj je ukinuta presuda Vrhovnog suda Republike Srpske kad je u pitanju bosanski, odnosno maternji jezik Bošnjaka u RS-u. Znači ukidanjem te presude je pokazano da su djeca diskriminisana. A da nije bilo ove konstitutivnosti na području cijele BiH ne bi došlo ni do ove današnje presude. I sutra kad se probudimo u Ustavu BiH jednako će pisati da postoje tri konstitutivna naroda. A ovi koji likuju samo, svakim svojim lajkom i izlaženjem u javnost sa likovanjem, broj glasača HDZ-a rapidno raste."

O odnosima zvaničnog Zagreba prema BiH kaže da nije prvi put da se Zagreb ponaša nediplomatski. 

"Imajući u vidu da je Hrvatska i članica NATO-a i članica EU, mi sigurno imamo šta od njih učiti ovdje u BiH. Ali želimo dobronamjerne savjete, a nikako tutorstvo u šta se sad pretvorilo to miješanje u unutarnje stvari BiH. Znači savjeti da, pomoć da na evropskom putu, tutorstvo niko ne voli."

Voda se tjera na mlin HDZ-u BiH

Smatra da je politika zvaničnog Zagreba pod direktnim utjecajem HNS-a i Dragana Čovića.

"Provodeći ovakvu politiku pomaže se jedino HDZ-u BiH. To je očito. Voda se tjera na mlin HDZ-u BiH. To je baš tako."

Prlić ističe da Izborni zakon treba biti takav da, u svakom slučaju, mora izražavati balans između nacionalnog i građanskog.

"Znači niti na štetu građanskog niti na štetu nacionalnog. To mora biti jedan srednji put između separatizma, unitarizma i još daljnjih nacionalnih podjela. Što se tiče prijedloga HNS-a i HDZ-a, jer je HNS po meni paravan za sve one članice male HNS-a, jer u svim dijelovima gdje je HDZ na vlasti bez njega se ništa ne može odraditi, a to je tamo gdje su Hrvati u većini. Politika HNS-a je dovela do toga da se odrekla pola države BiH, a u ovoj drugoj polovici ni mi Hrvati sami nismo ravnopravni. Zato što tamo gdje su Hrvati u manjini, prema prijedlogu Izbornog zakona koji predlaže HDZ, svugdje tamo gdje Hrvati ne prelaze 5,88% u udjelu stanovništva, ne bi imali delegata u Domu naroda. A meni, kao predsjedniku HNV-a, i nama svima u Hrvatskom narodnom vijeću, je stalo upravo najviše do zaštite tih koji su u manjini. Ne samo Hrvata, nego i tamo gdje su Bošnjaci i Srbi i Ostali u manjini. Svi građani BiH. Po ovome, delegati u Domu naroda bi bili gotovo pa isključivo tamo gdje ima najviše Hrvata, od Livna do Mostara."

Navodi da je i HNV održao sabor prije mjesec dana, te da su razmatrali Izborni zakon i prijedlog HDZ-a.

"Zaista smo konstatirali da su Hrvati u pola BiH kao da ih nema, niko o njima ne vodi računa. a u drugoj polovici da nisu ravnopravni među sobom. Vidite kakvo je stanje u RS-u. Niko je u HNS-u i ne spominje. Vidite vapaje biskupa Komarice. Niko se ne osvrće na njih. Nije se niko udostojio da tog oca biskupa pozove na Hrvatski narodni sabor pa da nešto čuje i od onih koji ne misle kao HDZ. Jednostavno, sad je takva situacija da HDZ vodi glavnu ulogu i nažalost bez HDZ-a se ne može ni formirati bilo šta u BiH, pa ni federalna Vlada. A kažu da nisu institucionalno ravnopravni."

Na pitanje koliko je neophodno razgovore i odlučivanje o promjenama Ustava i Izbornog zakona vratiti u institucije sistema i uključiti nevladin sektor, medije, akademsku zajednicu i građane, Prlić odgovara: "U svakoj normalnoj državi sve to treba uključiti u bilo kakve značajnije promjene, a posebno kad je u pitanju Izborni zakon."

U HNS-u nema više jedinstva

Ističe da su se u HNV-u, za razliku od HNS-a, od prvog dana zalagali za konstitutivnost u cijeloj BiH, kao i za kantonizaciju.

"Događaji na zadnjoj sjednici HNS-a pokazuju da više nema ni jedinstva u HNS-u, jer su neke stranke napustile taj sabor. Naime, do ovog sabora se sve odlučivalo konsenzusom, a na ovom saboru se desilo preglasavanje. Pojedinci jednostavno nisu na to pristali i napustili su sabor. To, po meni, donekle jača oporbu u hrvatskom korpusu u BiH. Međutim, to su samo počeci i treba biti strpljiv da se vidi na šta će sve to izaći. Poslije ove današnje presude bojim se da će HDZ iskoristiti ovo izvješće Evropskog parlamenta da još više plaši narod. S druge strane, neko će likovati nad tome. Dodik također, iako nema veze sa ovim izvještajem, konkretno kad je u pitanju konstitutivnost, jedva bi dočekao da se ona ukine."

Prlić smatra da se ništa dobro nije desilo ni na jednoj strani, ne samo kad je u pitanju HDZ, nego i SNSD i SDA.

"Jednostavno, to su stranke koje nabacuju jedni drugima na volej i tako, metodom vladanja putem straha, održavaju se na vlasti. A što se tiče običnog puka, on ništa s tim nije dobio, sve je siromašniji i sve više kupuje kartu u jednom pravcu. Idu cijele obitelji. To je katastrofa, posebno za hrvatski narod koji je i najmalobrojniji u BiH."

Na pitanje ko je opozicija HDZ-u BiH kaže: "Opozicija je značajnija bila 2006. godine nakon osnivanja HDZ 1990. Međutim, kroz upravo HNS i drugim raznim igrama i igricama, jednostavno oni su anulirali tu u to vrijeme dosta jaku stranku sa hrvatskim predznakom. U novije vrijeme imate Hrvatsku republikansku stranku, za koju mislim da je najozbiljniji konkurent HDZ-u. Imate i dio '90-ke, konkretno u Prozor-Rami, koja se izuzetno dobro bori sa moćnim HDZ-om. Došlo je do nekakvih promjena i u Livanjskom kantonu, tako da ima nekih promjena ali to su sve promjene u začecima."

O podjeli na legitimne i nelegitimne Hrvate ističe da legitimnih i nelegitimnih ima na svim stranama, samo što je zvono na HDZ-u.

"Svako ko misli drugačije od HDZ-a nije legitiman. Isto tako u Republici Srpskoj kad je predlagan neko iz SNSD-a na određenu funkciju, i Bakiru Izetbegoviću taj nije bio legitimni Bošnjak. Svi koji likuju nad spomenutim stvarima ujedno učvršćuju poziciju HDZ-a u BiH."

Kada je riječ o radu Hrvatskog narodnog vijeća Prlić kaže da je HNV danas na istim pozicijama na kojima je bio i 1994. godine.

"HNV i HNS su dvije sasvim različite organizacije. Tamo su članovi sve političke stranke sa hrvatskim predznakom, a kod nas nema političara, osim članova HNV-a. Po tome se mi razlikujemo."

Cijelu emisiju Dnevnik D pogledajte OVDJE.

federalna.ba