Lagumdžija: Zaboravite podjele i otcjepljenja, to je završeno prije 30 godina

Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, u Dnevniku D govorio je o globalnim geopolitičkim procesima, ulozi velikih sila, poziciji BiH, ali i o ekonomskim i energetskim izazovima i prilikama.

Lagumdžija smatra da se svijet nalazi u prelomnom periodu koji će trajati godinama:

„Ušlo se u drugo poluvrijeme globalnih promjena i narednih pet godina bit će vrijeme u kojem će prostor planetarni biti podložan četiri simultane revolucije. Jedna je geopolitička, potpuno preslagivanje odnosa, ali ona nije sama po sebi, paralelno se dešava snažna tehnološka revolucija, zatim ekonomsko preslagivanje, i četvrta je klimatska i energetska transformacija koja mijenja odnos prema održivom razvoju. Te četiri stvari zajedno prave svijet koji će u narednim godinama izgledati potpuno drugačije.“

Govoreći o aktuelnim krizama, dodaje:

„U narednih godinu do dvije očekujem da će se krize koje su sada kulminirale morati smirivati, prije svega rat u Ukrajini, zatim palestinsko pitanje, kao i situacija na Bliskom istoku koja je već paralizirala svjetske ekonomske i energetske tokove. Sve to vodi ka potrebi da se ponovo poslože globalne karte.“

Odnosi SAD-a i EU: razlike u pristupu

Komentarišući odnose Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije prema regionu, Lagumdžija naglašava:

„Ne bih rekao da postoje suštinske razlike u strateškim ciljevima između Amerike i Evropske unije kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Ono što postoji jesu razlike u prioritetima. Amerika vrlo jasno insistira na stabilnosti, to je ključna riječ, i na ekonomskom pokretanju. Evropski pristup je više fokusiran na političke i institucionalne procese.”

Dodaje da je poruka međunarodne zajednice jasna:

„Zaboravite podjele i otcjepljenja, to je završena priča prije 30 godina i niko neće dozvoliti da se takvi scenariji ponove.“

Visoki predstavnik i međunarodni okvir

Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Lagumdžija ističe važnost same institucije:

„Najvažnije je da institucija visokog predstavnika ostane sačuvana u punom kapacitetu do ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. O konkretnim potezima visokog predstavnika može se raspravljati i tu postoje različita mišljenja, ali sama institucija mora ostati stabilna i funkcionalna.“

Dodaje i kritički osvrt:

„Visoki predstavnik ima puni mandat, ali pitanje je da li koristi sve svoje ovlasti na način na koji bi trebalo. Također, njegov autoritet nije jednak kod svih političkih aktera, što dodatno komplikuje situaciju.“

Zagreb i ideje o preuređenju BiH

U Zagrebu je prošle sedmice održan trodnevni skup u sklopu kojeg je upriličen panel na temu ‘Bosna i Hercegovina – neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta’. Tom prilikom prezentirane su karte s novom podjelom i reorganizacijom Bosne i Hercegovine i trećim entitetom, Lagumdžija je to prokomentarisao ovako:

„To su koncepti kojima je presuđeno prije 30 godina i koji nemaju realnu podršku ozbiljnih međunarodnih aktera.“

Dodaje da međunarodna zajednica takve ideje ne doživljava ozbiljno:

„Ozbiljni ljudi u svijetu to ne doživljavaju kao realnu opciju, ali mi u Bosni i Hercegovini moramo biti svjesni tih pokušaja i ozbiljno ih shvatiti.“

Zapadni Balkan kao test za Evropu

Na međunarodnim skupovima, uključujući konferenciju u Ljubljana, istaknuta je važnost regiona:

„Budućnost Evropske unije u velikoj mjeri zavisi od toga da li može riješiti probleme u vlastitom dvorištu. Zapadni Balkan je test sposobnosti Evrope da djeluje kao ozbiljan globalni akter. Ne možete očekivati da budete globalni igrač ako niste u stanju riješiti probleme u svom neposrednom okruženju.“

Energetika i razvoj

Lagumdžija upozorava na strukturu proizvodnje energije:

„Bosna i Hercegovina je jedna od tri zemlje u regionu koja izvozi struju, ali više od trećine se proizvodi iz uglja i to je nešto iz čega se mora izaći.“

Dodaje: „Energetska tranzicija je ključna. Projekti poput južne interkonekcije nisu samo energetski, nego razvojni projekti koji mogu dovesti nove investicije.“

Govoreći o investicijama, kaže: „Dolazak stranog investitora znači da će neko uložiti svoj novac, napraviti infrastrukturu, otvoriti radna mjesta i nakon određenog perioda to ostaje vama. To je razvojna šansa.“

Sukob interesa?

Na pitanje o projektu solarne elektrane u Goraždu i navodima da je povezan s investicijom, Lagumdžija potvrđuje svoju ulogu:

„Jesam, kako da nisam vezan. Ja sam 2015. godine, kada sam izašao iz operativne politike, osnovao konsultantsku kuću u Sarajevu i između ostalog radim na promociji stranih investicija u Bosni i Hercegovini. U tome sam bio prilično uspješan.“

Otvara se pitanje potencijalnog sukoba interesa na šta je Lagumdžija odgovorio ovako:

„Moj je posao da privlačim strane investicije. Koristim svoje iskustvo, znanje i kontakte da pomognem Bosni i Hercegovini. Da mi neko ne da ovaj posao, radio bih nešto drugo, ali suština je ista. Ja sam profesor na nekoliko univerziteta u svijetu i radim kroz različite platforme koje koristim za promociju Bosne i Hercegovine i investicija u našu zemlju. Sasvim je prirodno da pokušavam okupiti stručnjake i povezati ih s ozbiljnim investitorima.“

Dodaje i da paralelno djeluje i u drugim profesionalnim okvirima:

„Profesor sam na nekoliko univerziteta u svijetu i radim kroz različite platforme koje koristim za promociju Bosne i Hercegovine i investicija u našu zemlju. Sasvim je prirodno da pokušavam okupiti stručnjake i povezati ih s ozbiljnim investitorima.“

Kako se vodi spoljna politika?

Lagumdžija naglašava važnost proaktivne politike:

„Spoljna politika se ne vodi kao reakcija na događaje, nego kao osmišljena strategija u kojoj morate djelovati unaprijed, graditi savezništva i pozicionirati svoju zemlju. Institucije moraju raditi svoj posao, a lobiranje i kontakti mogu pomoći, ali ne mogu zamijeniti sistemski pristup.“

federalna.ba

federalna.ba

Dnevnik D Zlatko Lagumdžija