Prinosi umanjeni, stočni fond u pitanju, mljekari u strahu od aflatoksina

Dugotrajna suša ostavila je nesagledive posljedice na poljoprivrednim poljima širom Bosne i Hercegovine. Već sada je vidljivo da su prinosi kukuruza umanjeni za čak 80 posto. Opstanak stočnog fonda doveden je u pitanje, a upitna je i proizvodnja mlijeka, mljekari u strahu od pojave aflatoksina. Ništa bolja situacija ni u povrtlarstvu, gdje prijeti deficit sezonskih kultura. A, na koncu svega i nova poskupljenja.

Suša uzima danak na poljima širom BiH. Ratari u panici, od nadležnih traže da hitno reaguju i proglase stanje elementarne nepogode

„Da pokušamo reagovati i natjerati ovu vlast da otvore oči prema ovoj katastrofalnoj suši koja nije zapamćena zadnjih 50 godina. Štete u poljoprivredi se sada mjere stotinama miliona. Kukuruz je uništen totalno, soja isto tako, sve ove žitarice koje sad trebaju da se skidaju od toga nema ništa. Štete su do 80% na određenim parcelama“, kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.

U najvećoj bh. žitnici, u Semberiji, prinosi kukuruza, koji je ove godine zasijan na 18.000 hektara, biće umanjeni i do 80%

„Kukuruz sam sav navodnjavao da bi nešto bilo da se ubere, a ovo što nije navodnjavano - loše je. Mnogo loše“, govori Maksim Marjanović.

Uprkos tome, čak i na usjevima koji su navodnjavani prinos će biti umanjen i do 40%. To dovodi u pitanje i opstanak stočnog fonda. Nedostatak hrane posljednje je, kažu farmeri, što im je trebalo sada kada se suočavaju sa ogromnim količinama tržišnih viškova na farmama. Ogorčeni ratari u pomoć pozivaju nadležne, za koje kažu da do sada još ništa nisu učinili u vezi sa zaštitom domaće proizvodnje.

„Oni nisu učinili ništa. Hvale se oni nekim otkupom junadi, a nama kad god je država otkupljivala junad - mi smo propali, ili sa cijenom ili je odvezeno podobnima. Mi na ovakav način nećemo moći opstati“, poručuje Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Upitan je opstanak i povrtlara. Štete od oko 50% u proizvodnji će dovesti, kažu, do deficita sezonskog povrća. No, to povrtlarima nije jedini problem. Osim šteta zbog suše, muku muče i sa nelojalnom konkurencijom

„S ovim cijenama sirovina i repromaterijala uopšte se ne isplati raditi, čak ni uz pomoć podsticaja države, jer oni nas ucjenjuju sa jako malom cijenom. Uvozi se paprika iz Makedonije, koja je dosta nekvalitetnija, sitnija a skuplja, dok domaće proizvođače mahom ucjenjuju“, tvrdi Nikola Stajić.

Najavljene padavine više i neće biti od koristi, kažu farmeri i dodaju da bi to moglo i stvoriti dodatni problem - pojavu biljnih bolesti, a time i pojavu aflatoskina u mlijeku, te totalni krah mljekarske proizvodnje.

federalna.ba