Predstavljena publikacija 'Alternativni izvještaj o napretku BiH na putu za članstvo u EU za 2022.'

Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH danas je u Sarajevu predstavila publikaciju ”Potemkinova kandidatura: Alternativni izvještaj o napretku BiH na putu za članstvo u Evropskoj uniji za 2022. godinu – politički kriteriji”.

Publikacija je rezultat rada organizacija civilnog društva unutar Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH i saradnika izvan ove koalicije.

Nakon predstavljanja publikacije održana je i panel diskusija "O paradoksu napretka, odnosno pogoršanju ljudskih prava nakon kandidatskog statusa".

Predstavnik Inicijative za monitoring Evropskih integracija Edo Kanlić kazao je "da izvještaj iz perspektive civilnog društva pokazuje kako oni vide dešavanja u prošloj godini, najvažnije reformske procese i politička dešavanja koji se tiču evropskog puta BiH".

- Fokusirali smo se na političke kriterije. Nažalost, namamo mnogo toga za pohvaliti se, zato smo ovogodišnji izvještaj nazvali Potemkova kandidatura. Iz naše perspektive to je samo politička poruka koju je Brisel poslao zbog geopolitičke situacije, a ne rezultat napretka koji smo ostvarili u BiH. Rezultati u gotovo svim poljima pokazuju da, osim što stagniramo, zapravo i nazadujemo, posebno u oblasti ljudskih prava – kazao Kanlić.

Navodi da mu je drago da Evropska komisija vraća u fokus 14 prioriteta, jer se u proteklom periodu zabroavio taj dio, a smatra da je to važno jer se radi o reformskim procesima koji su bitni građanima, a ne briselskoj administraciji.

- Svjesni smo da su na tom putu neki prioriteti preširoko postavljeni i da je možda potrebno dodatno tumačenje Evropske komisije, jer to široko tumačenje nama, kao civlinom društvu, predstavlja problem za monitoring tih procesa, tako da se nadamo da ćemo u saradnji sa evropskim partnerima više govoriti o suštini 14 prioriteta, a  ne samo o njima kao broju. Isto tako na tom putu vidimo da se kod usvajanja zakona ne uključuje civilno društvo u procese odlučivanja - kazao je Kanlić.

Smatra da su zbog posljednjeh dešavanja ljudska prava najugorženija u Republici Srpskoj.

- Pravo na slobodu okupljanja i pravo na slobodu izražavanja je nešto što je najviše na udaru, zato umjesto da usvajamo neke reformske zakone, mi smo se odlučili za usvajanje onih represivnih. Prijetnja represivnim zakonima koristi se kao političko sredstvo. Nadamo se da će vlasti prepoznati i usvojiti kritike koje su uputili ne samo predstavnici civilnog društva, već i gotovo sve međunarodne organizacije. Moramo se podsjetiti da su osnovna ljudska prava dio našeg Ustava kroz sve konvencije koje je BiH ratifikovala - rekao je Kanlić.

Azra Berbić, aktivistkinja Centra za mlade "Kvart", navladine aktivističke organizacije iz Prijedora, kazala je da je generalno bilo vidljivo kako je radikalizacija društva u RS sve intenzivnija i da se iz generalne radikalizacije očigledno prešlo u institutcionalnu radikalizaciju.

- To vidimo kroz nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakona RS kojim se između ostalog predviđa i kriminalizacija klevete, vrlo oštre i visoke novčane kazne, a pored toga i najava novog zakona koji će se ticati uređivanja rada nevladinih organizacija i udruženja. Čuli smo da je predsjednik RS Milorad Dodik najavio i dodatni zakon, po uzoru na vrlo represivne totalitarističke sisteme, da će se zabraniti osobama LGBT zajednice da prilaze školama i javnim intiticijama - kazala je Berbić.

Alternativni izvještaj o napretku BiH na putu za članstvo u Evropskoj uniji za 2022. godinu – politički kriteriji, koji je predstavila Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH, nudi osvrt i perspektivu organizacija civinlog društva o dinamici i rezultatima najznačajnijih političkih i reformskih procesa u protekloj godini i ispunjenju obaveza iz političkih kriterija.

Izvještaj sadrži osvrt na funkcionisanje demokratskih intitucija i reformu javne uprave, vladavinu prava i osnovna prava, te dodatke o poglavljima 19, 27 i 28. 

federalna.ba/Fena