'Pomiješana su osjećanja u vezi sa dobijanjem kandidatskog statusa'

Svjedočimo li historijskom danu za Bosnu i Hercegovinu? Znači li kandidatski status zemlje i bolji život građana? Možemo li očekivati više novca iz Brisela i kako bh. političari mogu usaglasiti stavove i ispuniti zahtjeve? O ovome smo u Rezimeu razgovarali sa Predragom Praštalom, predsjednikom Evropskog pokreta u BiH i Adijem Ćerimagićem, analitičarem Inicijative za evropsku stabilnost.

Praštalo kaže da su pomiješana osjećanja u vezi sa dobijanjem kandidatskog statusa.

"Malo negativno, malo pozitivno - u svakom slučaju raduje nas ukoliko dobijemo kandidatski status i mislim da bi sve drugo bilo vrlo nepovoljno za biH i naše građane, koji su i ovako u velikom broju otišli u zemlje EU gdje imaju uređen i normalan život. Kada bi se desilo da BiH ne dobije kandidatski status, siguran sam da bi novi egzodus mladih otšiao u Njemačku, Evropu, EU. Ali mi vjerujemo da će biH dobiti kandidatski status. mislim da je EU shvatila da izostavljajući Zapadni Balkan, posebno BiH iz procesa za status kandidata EU bi učiili veliku grešku i ubijeđen sam da BiH u datom trenutku nije možda u prilici da dobije kandidatski status svojim radom i djelom, ali ove teške ratne situacije u svijetu, posebno između Ukrajine i Rusije, mislim da je to glavni razlog zašto BiH uopšte ima priliku da dobije kandidatski status. Mi to vjerovatno nismo zaslužili, a dobro je da EU shvati da je preventivno vrlo bitno da se zaokruži i ovaj naš dio Balkana."

Ćerimagić ističe da kandidatski status ne znači i više novca iz evropskih fondova.

"Prije svega zato što građani neće putovati lakše, neće se zapošljavati lakše u EU, naša roba neće biti prodavana lakše na tržištu EU i nećemo imati pristup nekim dodatnim fondovima EU. U tom smislu, u svakodnevnom životu građana neće biti nikakvih problema. Međutim, na simboličkom nivou ovo jeste važna poruka."

Praštalo navodi da je Aprilski paket pokazao koliko je BiH rovita zemlja i koliko nismo bili spremni da iz dejtonske pređemo u evropsku fazu.

"2006. godine smo imali politički rat Banja Luke i Sarajeva i mki smo radili na tom segmentu da se pomire Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik da bi se napravio jedan koncenzus u BiH. SDA i HDZ su pristupili tom paktu i bilo j epredviđeno da t ečetiri stranke formiraju vlast u BiH i da se napravi jedan konkretan iskorak gdje bi BiH postala moderna, uređena država. Međutim, pojavio se Haris Silajdžić koji je pomeo sve političare i napravio kuršlus između Bošnjaka i Srba i mi i dan danas trpimo taj proces."

Dodaje da će na proljeće pokrenuti priču o nacionalnom konventu.

"Pokrenut ćemo jedan politički dijalog gdje će Evropski pokret tražiti podršu svih proevropskih subjekata da pruže punu podršku."

Potrebno je da imamo politiku proširenja koja će dovesti do nekog cilja

Jedna od bitnih grešaka počinjena od strane EU ka BiH bilo to što BiH nije dopušteno da preda zahtjev za članstvo u EU kada su to radili našu susjedi od 2008. do 2010. godine, pojašnjava Ćerimagić.

"Prema tome odluka Vijeća koja će, nadam se, potvrditi kandidatski status iskorak. BiH se konačno počinje tretirati kao ostale zemlje u procesu. Međutim da bi se taj put nastavio moramo vidjeti šta je to naredni korak, odnosno šta je to što zemlje koje se reformišu mogu očekivati od EU. Potrebno je da imamo politiku proširenja koja će dovesti do nekog cilja."

Smatra da ova, ali i bilo koja druga koalicija u BiH ima dvije opcije -  da joj EU stvori uvjete u kojima će moći govoriti mi smo za EU, mi bi željeli da se reformišemo, ali nekako nam ne ide ili situacija u kojoj EU postavi konkretan cilj, konkretne zahtjeve.

"Ukoliko bi EU bila ozbiljna sa BiH i sa regionom, vjerujem da bi se i u BiH odreagovalo puno drugačije."

Smatra da sankcije mogu poslati signal političarima, naročito onima kojima je stalo do mišljenja i ocjene SAD-a i EU

"Međutim, sankcije same po sebi ne mogu promijeniti situaciju u BiH. Naročito ako imamo grupu političara koji svoju političku karijeru baziraju na tome da suprotno interesima svih naroda i države BiH upravo u SAD-u i EU vide nekog suparnika u ispunjavanju njihovih ciljeva. Mislim da je najveća šteta koja se političkom životu BiH može učiniti jeste da su svi političari isti ili da se stvori utisak da izbori ne mijenjaju ništa. Pravi tets da li se EU stvarno probudila i promijenila svoju politiku će biti u narednih šest do 12 mjeseci."

Praštalo smatra da bilo kakva nestabilnost u regionu bi imala reprekusije i u BiH.

"Znamo da ogroman broj ljudi iz BiH koji su izbjeglice žive i danas u Srbiji i normalno da imaju taj problem i siguran sam da bi Republika Srpska u svakom slučaju podržavala na bilo koji način deeskalaciju. Dejtonski sporazum je jedina opcija koja garantuje da tri naroda, tri religije, tri nacije budu zajedno i da de facto nema pobjednika ni poraženih u ratu."

federalna.ba