Ćerimagić: Ubrzanog prijema u članstvo EU neće biti
“Ubrzanog prijema u članstvo Evropske unije neće biti ni za Bosnu i Hercegovinu ni za jednu zemlju Zapadnog Balkana, ali ni za Ukrajinu”, kazao je Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, komentarišući u Dnevniku 2 Federalne televizije sve češće najave da bi rat u Ukrajini mogao ubrzati prijem BiH u EU.
Razlog tome je, pojašnjava, što su za članstvo u Evropskoj uniji potrebne duboke reforme, usklađivanje sa standardima i zakonima Evropske unije te je i najrazvijenijim zemljama koje su to uradile trebalo od četiri do šest godina da prođu kroz taj proces.
“Ono o čemu se sada govori kada se u nekim višim krugovima razgovara o odnosu prema Zapadnom Balkanu, ali i odnosu prema aplikacijama za članstvo tri istočnoevropske zemlje jeste da li zemlje članice Evropske unije mogu postići politički dogovor da se prošire prvo na zemlje Zapadnog Balkana, a onda i na druge zemlje, jer u posljednjih nekoliko godina situacija je takva da takvog dogovora zemalja članica nema. To smo najbolje vidjeli na primjeru Sjeverne Makedonije, koja - bez obzira na to što se krenula obračunavati s režimom prethodnog premijera, što je popravila svoje odnose sa susjedima, s nacionalnom albanskom manjinom - nije napredovala ka članstvu u Evropskoj uniji”, navodi Ćerimagić.
Brojni međunarodni dužnosnici ocijenili su Milorada Dodika nositeljem secesionističke politike u Bosni i Hercegovini. U utorak će Evropska unija razmatrati sankcije upravo Dodiku. Ćerimagić podsjeća da je Njemačka još u novembru prošle godine s prethodnom vladom pokrenula inicijativu razgovora o individualnim sankcijama za Milorada Dodika, ali za političare u vladajućoj koaliciji u RS-u koji su krenuli s procesom urušavanja institucionalnog i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine.
“Prošlog mjeseca smo saznali da je određeni broj zemalja, predvođen Mađarskom i Hrvatskom, imao prigovore na mogućnost takvih sankcija uz želju da se dadne prilika razgovorima. Ovo sve što se desilo s Ukrajinom u potpunosti je dramatično promijenilo paradigmu politike Evropske unije i u tom smislu valja ponovo provjeriti kakvo je raspoloženje među zemljama članicama. Individualne sankcije u ovom trenutku neće biti dovoljne. Potrebna je jasna poruka Evropske unije da će bilo koji pokušaj da se uruši Bosna i Hercegovina ili da se promijeni granica bilo koje od zemalja Zapadnog Balkana naići na odgovor koji je sličan ili još jači od odgovora na koji je naišla Ruska Federacija. To znači jedna potpuna izolacija i potpuno interno urušavanje zato što samo s jednom takvom snažnom porukom Evropska unija može krenuti da zauzima pozicije i da bude saslušana i uzeta kao ozbiljan akter u zemljama Zapadnog Balkana”, napominje Ćerimagić.
Kad su u pitanju tvrdnje da Moskva ima interesa destabilizovati regiju Zapadnog Balkana, Ćerimagić ističe da njen cilj u ovom trenutku jeste promjena čitave evropske sigurnosne arhitekture. Pored rata u Ukrajini, Moskva bi zaposlila zapadne aktere otvaranjem novih procesa u zemljama poput, prije svega, Moldavije i Bosne i Hercegovine. Putin to sam ne može i potrebni su mu akteri u Bosni i Hercegovini u regionu koji će to uraditi za njega. Zbog toga su sada poruke iz Evropske unije i sa Zapada iznimno važne, zaključio je Ćerimagić.
federalna.ba