Poruka sindikalista: Vrijeme je da poslodavci dio kolača podijele s radnicima
Sindikalisti u Zeničko-dobojskom kantonu poručuju: vrijeme je da poslodavci dio kolača podijele sa radnicima. Njihovi predstavnici u Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH kažu da vlast mora preuzeti odgovornost. Pravična naknada i dostojni uvjeti rada su ljudska prava i osnov socijalne sigurnosti svakog zaposlenog čovjeka. Predstavnici privrednika tvrde da bi Odluka o minimalnoj plati mogla proizvesti niz posljedica za ekonomiju i da bi ukupni doprinosi trebali ostati na istom nivou.
Borba za utvrđivanje minimalne neto plate u iznosu od 1.000 KM traje duže od pet godina. Brojne su reakcije.
“Vlada Federacije je, i pored ogrominih pritisaka, uspjela da se odvaži i konačno promijeni standarde vrednovanja rada i radnika”, kazao je Mirnes Isaković, predsjednik Kantonalnog odbora Saveza samostalnih sindikata ZDK-a.
Poslodavci oštro reaguju - uz povećanje minimalne neto plate, rastu i troškovi doprinosa. Ministar privrede Samir Šibonjić (NES), koji je ujedno i sam privrednik, smatra da se ovom ad hoc odlukom šalje loša poruka investitorima: “1.000 maraka za naše radnika nije dovoljno. Šta očekuje privreda - privreda od države da se odrekne dijela doprinosa. Ako želimo da povećamo minimalnu platu, a to stalno ponavljam - minimalna plata treba da bude 1.300 maraka, a doprinose zamrznuti za minimalnu platu na 440 maraka”.
Oni koji se bore za dostojanstven život radnika, ali i ostalih građana, imaju odgovor na to. Iz Sindikata poručuju da je ugrožen sistem vrijednosti i da je ovo prvi, tek mali korak u borbi za pravednije društvo.
“Ti mrski nameti, o kojima svi govore, jesu doprinosi iz kojih se finansiraju penzije, zdravstvene usluge, socijalna zaštita, dječiji doplaci, naknade porodiljama, uvezivanje staža, ali i sve druge javne funkcije i javna infrastruktura bez koje nema ni jednog biznisa. Kako smo mogli zaključiti, pristali bi poslodavci i na 1300 KM neto, ali da to ne bude više od 900 bruto”, navodi Kenan Mujkanović,
predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a.
“Ovdje imaju samo oni koji su spremni davati u kovertama određene benefite, a pošteni poslodavci, kojih ima dosta, u su nepovoljnom položaju”, ističe Dževad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja ZDK-a.
Pitanje otpuštanja radnika i dodatnog rasta cijena usluga i proizvoda zabrinjava najugroženije koji jedva sastavljaju kraj s krajem. No, ko to može, mora i treba spriječiti?
“Cijene su rasle i bez toga. Da li će cijene rasti dalje ili neće, to ćemo vidjeti. Šta je odgovor Sindikata? Treba tražiti da se smanje plate kako ne bi rasle cijene? Onda mi nismo sindikat. Mi se borimo za povećanje plata, a to je temeljni smisao postojanja sindikata”, podsjeća Mujkanović.
Povećanjem najniže plate trebale bi rasti plate i ostalim radnicima u omjeru kakav je bio prije povećanja, ali i penzije i invalidnine. A hoće li doći do ublažavanja odlaska najproduktivnijih radnika iz zemlje, i to je pitanje na koje se ne zna odgovor.
federalna.ba