Porodice u krizi tokom pandemije - kako pomoći?!

Da bi se porodice bolje suočile s izazovima pandemije, potrebna je, pored ekonomske, i adekvatna psihološka pomoć. Ovo je rečeno na današnjoj prezentaciji koju je u Mostaru organizovalo Udruženje za sistemsku praksu i terapiju BiH. U brojnim slučajevima kapaciteti porodica su se istrošili, kada se govori o samim izazovima izolacije i onih koji su bili pod sistemom restriktivnih mjera. Preporučili su filtriranje informacija kojima smo svakodnevno izloženi, a posebno onih o koronavirusu i crnim statistikama. 

Covid-19 pandemija je obuhvatila sve sfere društva, neke više od drugih. Za neke porodice ona je značila velike promjene u svakodnevnim rutinama, kao i ograničena ili izmijenjena finansijska primanja. Za druge porodice možda je došlo do povećane anksioznosti kod djece uslijed zatvorenih škola i fakulteta ili drugačijeg načina školovanja, kao i do napetosti u partnerskoj relaciji ili do općeg straha. Stalno iznalaženje novih načina suočavanja sa problemima može biti izazov za većinu, saopćili su organizatori.

Neka od istraživanja pokazuju da u općoj populaciji oko 4 od 10 odraslih osoba ima neke simptome anksioznosti ili depresije. Jedno od istraživanja iz jula 2020. godine (KFF Health Tracking Poll iz Amerike) je otkrilo da mnoge odrasle osobe primjećuju negativne učinke za mentalno zdravlje, kao što su poteškoće sa spavanjem ili jelom, povećano konzumiranje alkohola ili pogoršanje hroničnih stanja. Tokom pandemije mnoge osobe su se susrele sa izazovima vezanim za izolaciju ili gubitak poslova. Mlade osobe su se susrele sa brojnim izazovima uzrokovanim pandemijom od zatvaranja fakulteta do gubitka mogućnosti zaposlenja koji mogu utjecati na mentalno zdravlje. Tokom pandemije značajno više mladih osoba, po istom istraživanju u dobi od 18 do 24 godine je doživjelo simptome anksioznosti ili depresije.

Svi ovi navedeni razlozi su potakli profesionalce da organizuju okrugli stol na temu „Izazovi za porodice tokom COVID-19 pandemije“. Cilj okruglog stola je otvoriti prostor za kreiranje preporuka koje bi bile od pomoći porodicama u regionu Hercegovine, a za unapređenje mentalnog zdravlja svih članova porodica sa svojim raznovrsnim potrebama. Svaka porodica ima svoje jedinstvene potrebe, ali i sličnosti sa porodicama koje su istom životnom ciklusu. Zatim okrugli stol će da otvori dijalog oko realnih potreba porodica u svrhu unaprijeđena mentalnog zdravlja.

„Porodice širom BiH su se našle pred velikim izazovom u ovoj ali i protekloj godini izazvanom COVID pandemijom. Većina porodica je morala iznaći nove načine kako organizuju svoje vrijeme, školske, porodične i poslovne obaveze. Usljed stalnih mjera i realnog straha od oboljenja porodice su iscrpile svoje kapacitete, i to jako osjećaju svi članovi u porodici. Kao porodični sistemski psihoterapeuti mi smo impresionirani snagom naših porodica sa kojima radimo i njihovim određenjem da se u velikom broju pridržavaju vrlo zahtjevne rutine uzrokovane pandemijom. Naše kolege i kolegice širom zemlje rade sa porodicama i primjećujemo da je potražnja za otvorenim i iskrenim traženjem kvalitetne psihološke podrške za sve članove prisutna, a u cilju rješavanja izazova koji su većinom van kontrole samih porodica", izjavila je Armina Čerkić, predsjednica Udruženja za sistemsku praksu i terapiju - USPIT u BiH.

Godina dana je već od kako se suočavamo sa najvećom društvenom krizom 21. vijeka. Posljedice svi već negdje osjetimo. Ono što smo imali proteklu godinu dana jeste veliki pritisak na sve sisteme - od porodičnog sistema preko zdravstvenog do obrazovnog - gdje su se velikom brzinom obrazovni i zdravstveni radnici prilagođavali, učili i osmišljavali preko noći nove metode i pristupe u radu.

Ova vrsta virusa postala je uzrokom stresa, anksioznosti i straha, što su sve, možemo reći, normalne psihološke reakcije na naglo promijenjene životne okolnosti.

U psihoterapijskoj praksi se pokazalo da je u protekloj godini dana porastao broj osoba koje su se javljale sa određenim simptomima koje su uticale na njihovo normalno funkcionisanje.
Strah, anksioznost, frustracija, bespomoćnost – samo su neki od osjećaja s kojima se gotovo svako od nas svakodnevno susreće u ovom periodu života.

„Jako nam je važno da okupimo profesionalce na jednom mjestu kako bismo iz različitih uloga djelovanja prepoznali potrebe i dalje korake koji su potrebni pojednicima i porodicama. Ne možemo djelovati kao ostrva moramo djelovati sistemski i zajedno kako bismo pružili adekvatnu pomoć“ izjavila je Edna Haznadarević, porodično-sistemska psihoterapeutkinja.

“Iako se stigmatizacija vezana za traženje psihološke pomoć i podrške u stanjima lične, partnerske ili porodične krize i izazova smanjuje i sve veći broj osoba slobodnije dolazi na psihoterapiju, potrebno je ulagati dodatne napore da se psihoterapijska i savjetodavna praksa približi većem broju porodica. Opće zdravlje i dobrobit obuhvata brigu za fizičko, mentalno i socijalno zdravlje i te tri komponente su neraskidivo povezane i isprepletene. Brinući o mentalnom zdravlju, brinemo za fizičko i socijalno zdravlje i obratno. Usprkos velikim izazovima i teškoćama u kojima se nalaze naše porodice u ovom trenutku, kroz svakodnevnu praksu uviđamo da postoje i ogromni kapaciteti i resursi koji porodicama stoje na raspolaganju” izjavila je Tanja Tankosić-Girt, porodično-sistemska terapeutkinja.

federalna.ba/Sanel Kajan