Poplave u Grčkoj pogoršane neodrživom gradnjom, kaže bivši poslanik EP-a
"Ono što je pretvorilo ovo u katastrofu nije bila samo priroda – to je rezultat decenija neodržive gradnje," rekao je bivši grčki poslanik EP-a Kriton Arsenis.
Kako Grčku pogađa još jedan talas poplava, brzina urbanizacije i nedostatak preventivnih mjera čini se da pogoršavaju situaciju. U utorak su loši vremenski uslovi, uključujući jake kiše i poplave, prouzrokovali zatvaranje škola na nekoliko grčkih ostrva, uključujući Paros i Mikonos, prenosi Reuters.
Iako je intenzitet padavina bio značajan, čini se da je incident dodatno pogoršan brzom urbanizacijom ostrva, naročito Parosa.
Bivši grčki poslanik EP-a Kriton Arsenis napisao je na LinkedInu: "Ono što je pretvorilo ovo u katastrofu nije bila samo priroda – to je rezultat decenija neodržive gradnje."
Arsenis je naglasio da je "Paros bio preizgrađen dramatičnom brzinom. U posljednjih pet godina, Paros je nadmašio ostatak Kiklada u izdavanju novih građevinskih dozvola, čak je pretekao Mikonos i Santorini." Dodao je da cementiranje prirodnih potoka i upotreba novih metoda gradnje, koje zamjenjuju tradicionalne, pogoršavaju poplave jer prebrzo otpuštaju kišnicu. "Moramo naše građene prostore pretvoriti u mjesta koja apsorbuju, skladište i polako otpuštaju kišnicu," istakao je Arsenis.
Nedostatak planiranja za prevenciju poplava također je mogao doprinijeti katastrofi. Izvršni organ EU je 2024. godine tužio Grčku Evropskom sudu zbog nepoštivanja pravila EU o upravljanju rizikom od poplava. Komisija je ranije ove godine utvrdila da Grčka ponovo nije dostavila svoj plan upravljanja poplavama, koji je trebao biti predat do marta 2022.
Nedostatak spremnosti u Grčkoj nije ništa novo. Nakon oluje Daniel koja je 2023. godine odnijela najmanje 15 života, vlada je kritikovana zbog neusvajanja preventivnih mjera, a tužilac najvišeg grčkog suda naredio je istragu uzroka i načina kontrole poplava.
Federalna.ba/Euractiv