Plenum o istrazi u Autocestama FBiH: BiH bi mogla završiti na crnoj listi kreditora

Kako su Autoceste Federacije BiH, umjesto po infrastrukturnim projektima, postale sinonim za korupciju i afere? Šta su utvrdili domaći revizori, a šta istražuju evropski tužioci? Ko je kada, i kome pogodovao? U čijim je džepovima završio naš, ali i novac Evropske unije? Kolika je odgovornost na prošloj, a kolika na aktuelnoj Upravi? Gosti emisije Plenum bili su Mirza Kudić i Damjan Ožegović.

Kudić: Ugovori mijenjani više puta, troškovi porasli na 255 miliona

Izvještaj koji je Ured za reviziju nedavno izdao o poslovanju Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine nije naišao na pohvale. Prema izvještaju, ukazano je na ozbiljne sumnje u vezi s potrošnjom ogromnog iznosa od 255 miliona eura (oko pola milijarde maraka) na četiri dionice autoputa.

Kako je objasnio Mirza Kudić, generalni revizor Ureda za reviziju institucija u FBiH, taj iznos obuhvata period od 2019. do 2024. godine.

„Taj iznos obuhvata period od 2019. do 2024. godine, kada su mijenjani ugovori više puta, što je dovelo do povećanja iznosa od 255 miliona eura."

Ovaj značajan iznos budžeta izazvao je brojne sumnje, a sam izvještaj jasno dokumentira gdje i kako je novac potrošen. Iako su podaci o potrošenim sredstvima dostupni, postoji nesigurnost oko opravdanosti tih troškova.

„Da li je opravdano, to je sada pitanje za druge institucije“, izjavio je Kudić.

Sumnje su, međutim, pojačane činjenicom da je uprava na jednoj od dionica, kroz arbitražni postupak, uspjela povratiti 5,5 miliona eura.

„Investitor na toj dionici priznao je da mu je plaćeno više i vratio 5,5 miliona eura“, kaže Kudić.

Pitanje koje se nameće, ako se sumnje o provejveri velikih iznosa potvrde, jeste što bi to značilo za međunarodni ugled Bosne i Hercegovine, posebno u kontekstu povjerenja kreditora.

„Ako narušite povjerenje međunarodnih investitora, sigurno će otežati pristup finansiranju“, upozorio je Kudić.

Ukoliko se dokaže da je došlo do pronevjere velikih iznosa, BiH bi mogla završiti na „crnoj listi“ kreditora, što bi otežalo pristup povoljnim kreditnim sredstvima za buduće projekte.

Također, ukoliko se potvrde ozbiljne nepravilnosti, odgovornost će snositi i uprava koja je bila na čelu tih projekata, ali i svi drugi organi unutar institucija, kao što su nadzorne komisije, upravni odbori i interne revizije.

„Svako preduzeće ima organe koji su zaduženi da prate kako se koristi javni novac“, kazao je Kudić.

Spominje se i odgovornost komisije, koja je, između ostalog, zadužena za provedbu postupka u skladu s propisima, a u ovom slučaju i s međunarodnim tenderom. Važno je napomenuti da nijedna strana ne može biti amnestirana od odgovornosti.

„Ako je greška u komisiji, onda komisija mora odgovarati“, dodao je.

Ožegović: Revizijski izvještaji ukazuju na propuste, ali tužilaštva rijetko postupaju po službenoj dužnosti

Govoreći o izvještaju, Damjan Ožegović je istakao da je „crvena zastavica“ odavno podignuta kada je riječ o autocestama, te da brojke jasno pokazuju neodrživo i netransparentno upravljanje:

„Zaista je upozoravajuća količina podataka koja se nalazi u izvještaju, pogotovo ako govorimo o 255 miliona eura. Neshvatljivo je kako se tolika količina novca mogla potrošiti na samo četiri dionice. Kada govorimo o izgradnji infrastrukture, pogotovo autocesta, imam osjećaj da su ti projekti često preplaćeni. Tamo gdje ima mnogo novca, afere su brojnije i prisutnije“, kazao je.

Dodaje kako slični problemi postoje i u drugim javnim preduzećima, gdje se godinama ponavljaju obrasci lošeg upravljanja i sumnjivih ugovora. Ožegović naglašava da bi revizorski izvještaji trebali biti temelj za ozbiljne istrage, ali da pravosuđe i tužilaštva rijetko reagiraju.

„Revizijski izvještaji već godinama ukazuju na propuste i daju jasne preporuke, ali tužilaštva po službenoj dužnosti gotovo nikada ne postupaju. Najčešće se čuje da nemaju dovoljno vremena ili stručnosti, jer su izvještaji tehnički kompleksni. Mi u Transparency Internationalu smo ih više puta koristili kao osnovu za prijave, ali su te prijave uglavnom završavale naredbama o nesprovođenju istrage“, istakao je Ožegović.

Osvrćući se na istragu Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) o poslovanju Autocesta FBiH, Ožegović je ocijenio da je to pokazatelj koliko je domaći sistem zakazao i koliko su institucije izgubile kredibilitet.

„To što Evropski tužioci istražuju slučaj koji se tiče evropskog novca govori da oni štite svoje resurse, dok naše institucije nisu sposobne ni da zaštite novac vlastitih građana. Ako Evropska unija mora istraživati nepravilnosti u našim javnim preduzećima, to je snažna poruka o stanju u cijelom društvu. Naše institucije gotovo nikada ne reaguju, a pravosudni epilog je rijetkost“, obrazložio je Ožegović.

federalna.ba