Ćudić odgovorila Komšiću: Sram vas bilo, mjesto stradanja koristite za kampanju baziranu na morbidnoj laži

Koga je uvrijedila, povrijedila i traumatizirala karakterišući rat kao borbu za moć? Koliku će političku cijenu platiti za stav koji nije povukla, već podvukla? Da li Naša stranka u predizbornoj utrci sama sebi postavlja prepreke? Dok oponenti napadaju, zašto koalicioni partneri šute? Šta se iza kulisa krije? Gošća Plenuma je bila Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke.

Na samom početku, Ćudić je govorila o reakcijama na njenu izjavu iz sarajevske Vijećnice, kritikama koje su uslijedile nakon govora, kao i o tumačenjima njenih riječi. Istakla je da ne prihvata interpretacije za koje smatra da mijenjaju smisao onoga što je rekla.

Govoreći o kritikama koje je uputio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Ćudić je kazala da smatra da je njena izjava pogrešno predstavljena.

„Zašto gospodin Komšić nije ovdje večeras i zašto mi se obraća sa mjesta stradanja i zašto izvrće moje riječi i tvrdi da sam rekla nešto što niko pri zdravoj pameti ne bi rekao, a pritom odbija doći ovdje večeras i razgovarati o tome“, rekla je Ćudić, dodavši: „Jedino što na njegovu izjavu mogu reći jeste: Sram vas bilo, gospodine Komšiću. Zaista sram vas bilo!“

Naime, član Predsjedništva BiH Željko Komšić također je bio pozvan da gostuje u emisiji.

„Koristiti mjesto stradanja, stradanja između ostalog i mojih kolega i kolegica i njegovih kolegica za političku kampanju baziranu na brutalnoj i reći ću ovako morbidnoj laži“, navela je Ćudić.

Osvrnula se i na pitanje da li i dalje stoji iza svoje izjave da je opsada Sarajeva bila 'borba za moć'. Ćudić je kazala da takvu tvrdnju smatra pogrešno protumačenom.

„Svaki rat je borba za moć. Agresija na Bosnu i Hercegovinu jeste borba za moć, kao što sam bezbroj puta objasnila“, rekla je.

Prema njenim riječima, to ne znači da smatra da su se oni koji su branili Bosnu i Hercegovinu borili za moć.

„Reći da su ljudi koji su se branili od toga, se borili za moć i imputirati mi to - potpuno je suludo, morbidno i opasno“, poručila je.

Ćudić je kazala da ne smatra da su njene riječi iz Vijećnice stvarni razlog napada koji je uslijedio, već da je riječ o načinu na koji su one interpretirane.

„Ja ne mislim da su moje riječi iz Vijećnice, koje dan-danas stoje na mojoj web stranici, govor koji sam ja objavila, koji je stajao danima, dakle, danima prije nego što je problematiziran, nije suština ovog napada“, kazala je.

Na pitanje da li smatra da je izjavu trebala drugačije formulirati, s obzirom i na reakcije udruženja proisteklih iz rata i građana opkoljenog Sarajeva, Ćudić je odgovorila da se, prema njenom mišljenju, kritike ne odnose na izgovorene riječi.

„Nisu osude na osnovu izjave, već na osnovu interpretacija izjave i na osnovu onoga što se imputira da nije rečeno“, rekla je.

Navela je i da smatra da se iza dijela kritika krije, kako je rekla, problematično izjednačavanje vjere i nacije.

Govoreći o tome da li bi ponovila istu poruku kada bi ponovo imala priliku održati govor, Ćudić je odgovorila potvrdno.

„Pa naravno da bih demantovala pojedince koji karakterišu, ponavljam, rat u Sarajevu kao isključivo vjerski. I naravno da mi je to zadatak“, rekla je.

Komentarišući mogući politički utjecaj cijele situacije u izbornoj godini, predsjednica Naše stranke kazala je da ne smatra da će to oslabiti njenu političku poziciju.

„Naša stranka, za razliku od mnogih drugih stranaka, nije stranka koja misli da trebamo na lažima voditi kampanje, niti mislimo da trebamo na neki način izbjegavati da kažemo istinu iza kulisa i ispred kulisa kako bismo manipulisali ljudima“, istakla je.

Dodala je da smatra da je obaveza političkih aktera da otvoreno govore o temama koje smatraju važnim.

Na pitanje o reakcijama koalicionih partnera, SDP-a i NiP-a, Ćudić je kazala da nije razgovarala s rukovodstvima tih stranaka o ovoj temi.

„Javilo se puno kolega iz različitih stranaka, između ostalog i ovih stranaka, ali sa rukovodstvom nisam komunicirala na ovu temu“, navela je.

Dodala je da ne očekuje posebnu vrstu podrške u situaciji koju vidi kao dio političke borbe u izbornoj godini.

„Ne očekujem ja tu vrstu podrške od kolega iz Trojke, pogotovo zato što je izborna godina i to sam već ranije okarakterisala kao politički oportunizam u kom će naravno svako tražiti djelić za sebe, pa nekada i na štetu onih drugih“, kazala je Ćudić. 

Ćudić je komentarišući nesuglasice između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država oko izbora novog visokog predstavnika, istakla da je riječ o ozbiljnom političkom sukobu.

„Sama činjenica da imamo dvije sile, Brisel i Washington, koje imaju oprečne kandidate, i da je Amerika spremna prestati finansirati Ured visokog predstavnika ukoliko ne dobije kandidata kojeg zahtijeva, govori dovoljno o značaju tog procesa.“

Prema njenim riječima, američko učešće u finansiranju OHR-a iznosi oko 22 posto.

„To nisu nenadoknadiva sredstva. Ukoliko novi visoki predstavnik dolazi iz Francuske, onda će Francuska finansirati veliki dio njegovog kabineta.“

Ćudić smatra da se pitanje Južne interkonekcije mora posmatrati i kroz geopolitičku prizmu.

„Pitanje je da li smo mogli, a još uvijek možemo, uslovljavati način na koji će se donositi odluke onim što je trenutno američkoj administraciji najvažnije, a to su ekonomski i geostrateški interesi.“

Upozorila je da bi Bosna i Hercegovina mogla izgubiti važan pregovarački instrument.

„Ukoliko dođe do ratifikacije i potpisivanja sporazuma, Bosna i Hercegovina gubi ključni čip za uslovljavanje američke investicije određenim političkim potezima.“

Govoreći o američkim interesima, navela je da se pojedini procesi pokušavaju ubrzati zbog političkih rokova u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Izbori u Americi su u novembru, a rok za potpisivanje ugovora nakon usvajanja zakona je 30 dana. Upravo zbog toga se administraciji izuzetno žuri.“

Ćudić je rekla da se o Južnoj interkonekciji ne može govoriti bez kritičkog osvrta na određene lobističke strukture.

„Kada sam rekla da se mora kritički posmatrati i islamofobija koja dolazi u paketu sa lobistima, mislila sam na one koji Južnu interkonekciju predstavljaju kao pitanje rata između kršćanstva i islama. To je vrlo jasno plasirano u dokumentima Heritage Foundationa, Maxa Primorca i drugih lobista.“

Komentarišući izbor novog visokog predstavnika, navela je da ključnu ulogu trenutno imaju Japan i Turska.

„Dvije ruke su trenutno ključne. To su ruke Japana i Turske. Imamo Evropsku uniju s jedne strane i Sjedinjene Američke Države s druge, dok su Japan i Turska potencijalno neopredijeljeni.“

Dodala je da prema informacijama kojima raspolaže Japan naginje evropskoj strani.

„Postoji određena informacija da će Japan stati na stranu Evropske unije, ali je pitanje kakvu će odluku donijeti Turska.“

Prema njenim riječima, moguće su različite opcije.

„Imamo situaciju u kojoj je pitanje da li će se odlučiti za svojevrsno preglasavanje, da li će se proces odgoditi ili će se nastaviti pritisci jedne i druge strane.“

Ćudić smatra da je važno što je Evropska unija konačno počela drugačije posmatrati političku situaciju u Bosni i Hercegovini.

„Važno je da se probudila Evropa. Godinama je pravila stratešku grešku jer je Bosnu i Hercegovinu posmatrala kao centralizovanu državu u kojoj se odluke donose većinski.“

Istakla je da je Evropska unija konačno identifikovala stvarni problem.

„Nije prekasno. Evropa je napokon identifikovala problem. Na nama je da u toj utakmici ne budemo pasivni promatrači, nego da donosimo strateške odluke za Bosnu i Hercegovinu.“

Govoreći o evropskom putu BiH, rekla je da se trenutno vodi jedna od najvažnijih političkih bitaka.

„Mislim da je ovo ključna bitka koju trenutno vodimo. Način na koji je Evropa počela kritički promatrati ono što se ovdje dešava otvara nove mogućnosti.“

Posebno je naglasila značaj Plana rasta Evropske unije.

„Imamo Plan rasta koji podrazumijeva ogromna sredstva za Bosnu i Hercegovinu. Pitanje za građane jeste žele li evropsku perspektivu i investicije ili žele da se neko i dalje igra njihovom sudbinom radi vlastitog političkog preživljavanja.“

Govoreći o budžetu institucija Bosne i Hercegovine, ponovila je da Naša stranka neće podržati budžet bez rješenja za finansiranje BHRT-a.

„Ni prošli put nisam glasala za budžet i Naša stranka ga nije podržala upravo zbog toga što nije bilo riješeno finansiranje javnog RTV servisa.“

Naglasila je da će taj stav ostati nepromijenjen.

„Nećemo glasati za budžet ukoliko ne dođe do modela za finansiranje BHRT-a.“

Komentarišući odnose unutar Trojke, kazala je da nije zadovoljna koordinacijom među partnerima.

„Mislim da postoje pitanja oko kojih mora postojati jasna linija odbrane državnog interesa i nisam zadovoljna koordinacijom Trojke kada su takva pitanja u pitanju.“

Ćudić je podržala odluku premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka da preuzme političku odgovornost nakon tragedije u Sarajevu.

„Važno je preuzeti političku odgovornost. Ne morate biti krivično odgovorni da biste preuzeli političku odgovornost i vratili povjerenje građanima.“

Smatra da je nakon toga trebala uslijediti rekonstrukcija Vlade Kantona Sarajevo.

„Mi smo ponudili model rekonstrukcije, ponudili imena i nismo postavljali nikakve uslove. Smatrali smo da bi to bila važna poruka građanima.“

Govoreći o predstojećim izborima, izrazila je uvjerenje da će Trojka ponovo formirati vlast.

„Vjerujem da ćemo ponovo formirati vlast i želim vjerovati da će Trojka imati dovoljno mudrosti da dobije tu političku bitku.“

Istovremeno je upozorila na političke procese unutar opozicije.

„Postoje političke snage koje pokušavaju oslabiti prije svega Našu stranku i Narod i pravdu kako bi SDP ostao izolovan i na kraju formirao vlast sa SDA.“

Na kraju se osvrnula i na SNSD te stanje u Republici Srpskoj.

„Najveću štetu SNSD nije nanio Bosni i Hercegovini nego upravo Republici Srpskoj. To pokazuju svi ekonomski pokazatelji, stepen zaduženosti i nivo siromaštva.“

Dodala je da će nastaviti razgovarati s građanima širom Bosne i Hercegovine.

„Nemam pristup medijima u Republici Srpskoj i zato putujem, razgovaram s ljudima i nudim alternativu. To ću raditi dok sam živa“, zaključila je Ćudić.

federalna.ba