Otvoreni studio: Bosna i Hercegovina država gdje politička korupcija caruje
Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, odnosno volji političkih aktera da rade i stvaraju uslove za normalizaciju stanja u državi, provodeći reformske zakone koji će biti prilagođeni evropskim standardima, posebno o Zakonu o sprečavanju sukoba interesa BiH, Emina Dizdarević-Tahmiščija, novinarka Balkanske istraživačke mreže i portala Detektor, kaže da se s velikom pažnjom prati aktuelna situacija, zato što je usvojeni Zakon dio paketa antikorupcijskih zakona.
„Zakon je u zadnji tren donesen. Vidjeli smo da je bilo nekih izmjena u konačnici, koji bi mogli dovesti do problema u implementaciji , posebno imovinskih kartona. Vidjećemo šta će se dešavati... Kada je riječ o komisijama, upitno je kako će moći provjeravati podatke iz kartona, jer tamo je navedeno da će druge javne institucije, agencije, sarađivati sa komisijama ali ko će ih natjerati da sarađuju sa komisijom i da joj dostavi potrebno. Drugo, uočili smo problem kod sankcija. Kada je sankcija ostavka ili poziv na ostavku, tada su potrebni većinski broj glasova ili dvije trećine, dok je za manje sankcije, određen većinski broj glasova i tako može doći do problema hoće li se i kada moći izglasati ta najstrožija sankcija – ostavke sa javne funkcije.“
Komentirajući nedavno usvojeni Zakon o sprečavanju sukoba interesa u BiH, Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši član CIK BiH, naglašava da je BiH 2001. godine imala Zakon o sukobu interesa koji je bio idealan za to vrijeme, a implementirala ga je CIK BiH. Njim je bilo otvoreno da entiteti i Brčko distrikt mogu donijeti svoje zakone. Međutim, problem je nastao u provođenju kada je komisija bila sastavljena od 6 zastupnika i delegata iz PSBiH i 3 iz agencije za sprečavanje korupcije. Međutim, pri glasanju se tražilo etničko glasanje što je potpuno zaustavilo efikasno sankcionisanje za sukob interesa, kaže Šehić i dodaje:
„Šta će biti sa ovim zakonom, koji spada u antikorupcijske, preventivne zakone da se unaprijed izabrani i imenovani zvaničnici ne dovedu u situaciju da budu u sukobu interesa, jer kad živite u državi gdje možete imati najbolji zakon ako zarobite instituciju koja treba da ga implementira od toga nema ništa. Želim biti optimista, ne zbog političara već zbog građana ove države. Odrediti datum za otvaranje pregovora za budućnost ove države u okviru Evropske unije. Građani jedini ispaštaju ovu situaciju, a oni žele da žive u jednoj uređenoj državi, državi vladavine prava, gdje se poštuje Ustav a mi nažalost to ne živimo.“
Kod nas nije ništa transparentno, ističe Emina Dizdarević-Tahmiščija odgovarajući na pitanje koliko je državni zakon o zaštiti ličnih podataka prikrio imovinske kartone nosilaca javnih funkcija.
„Koliko god mi ukazivali, problematizirali određena pitanja, nekako imam dojam da na kraju dana to političke strukture nešto puno ne sikira. Što je veoma zabrinjavajuće, jer su se oni zaštitili i imam osjećaj da im niko ne može, imaju oni taj stav. Dok imali smo u Albaniji postupak vettinga (stroge inspekcije sudija i tužilaca) gdje je veoma veliki broj nosilaca pravosudnih institucija ili dobio otkaz ili su se sami povukli, oni sami dali ostavke, upravo zbog vettinga. To je nešto što je nama prijeko potrebno.“
U okviru ovog pitanja, Vehid Šehić kaže da je u našoj državi izuzetno transparentan nepotizam i korupcija, i to se više ne krije.
„Pod utjecajem međunarodne zajednice, u Sarajevo je došao čovjek iz inozemstva koji je uspostavio čitav mehanizam oko borbe protiv korupcije, a tim smo tim pokazali da smo država sa posebnim potrebama zbog nedostatka političke odgovornosti a ne političke volje. Ne može se nekom ostaviti na volju da li će poštivati ili ne zakon, Ustav. I zato je BiH u ovakvoj situaciji, jer nema političke odgovornosti, a nema ni morala ni etike“, zaključuje Šehić naglašavajući da se zakoni moraju mijenjati i urediti tako da se zakon jednako odnosi na sve građane.