Otvoreni studio, 26.10.2023.
Pojačavanje kontrole na granicama Bosne i Hercegovine radi sprečavanja ilegalnih migracija jedna je od aktivnosti koja se provodi u našoj državi zbog postojanja mogućnosti od ugrožavanja bezbjednosti. Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja na migrantskoj ruti i graniči sa članicom Evropske unije Republikom Hrvatskom što iziskuje povećan oprez u novonastaloj globalnoj slici svijeta, a nakon otvaranja kriznog žarišta u Pojasu Gaze.
Da li je u Bosni i Hercegovini ugrožena stabilnost i očekuje li se veći priliv ilegalnih prelazaka granice, pitanja su o kojim govore u Otvorenom studiju Radija Federacije BIH Rade Kovač načelnik Sektora za operativnu podršku Službe za poslove sa strancima i član Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima, krijumčarenja i ilegalnih migracija i Džemal Smajić delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BIH.
Negativna iskustva, uslijed ilegalnih migracija, u Bosni i Hercegovini prije nekoliko godina poslužila su za stvaranje kvalitetnijeg plana kako preduprijediti neželjene situacije. Rade Kovač načelnik Sektora za operativnu podršku Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine ističe da je formiran tim koji se sistemski bavi rješavanjem ove problematike, jer je evidentno , kaže, da zemlje okruženja, prije svega Srbije i Crne Gore, iz kojeg pravca dolaze migranti, u najvećem dijelu rješavaju tu problematiku prema drugim državama Rumuniji i Mađarskoj, tako da rute ilegalnih migracija idu i preko BiH. To, navodi Kovač, može predstavljati ozbiljan problem zato što je BIH najbliža Evropskoj uniji, prije svega, Hrvatskoj. Ipak smatra da je u ovom trenutku situacija zadovoljavajuća:
„U ovom trenutku za očekivati je , realno, da se može desiti situacija da imamo povećan priliv ilegalnih migracija sa tih područja , gdje se nalaze ratna dešavanja. I mislim da u tom kontekstu , organi nadležni u BIH za rješavanje ove problematike, za ulazak ilegalni sa istočne granice, trebaju još veće kapacitete upotrijebiti, veće planske aktivnosti. Bez saradnje i koordinacije tih aktivnosti, to je nemoguće riješiti. Mi u svakom trenutku moramo imati takav segment rješavanja ove problematike da uvijek moramo imati manji ulazak sa istočne granice, ali da se ne zavaravamo da to možemo spriječiti u potpunosti. Možemo usporiti. I da onaj broj smještajnih kapaciteta, koji imamo u BIH , negdje oko 4500, da uvijek držimo na odgovarajućoj granici te da su ti ljudi koji dodju uvijek smješteni u prihvatnim centrima. To je jedini način da mi ovu situaciju možemo držati pod kontrolom, odgovorno to tvrdim“, kaže Kovač.
Govoreći o mogućem većem prilivu migranata iz Pojasa Gaze, Džemal Smajić navodi da to ne očekuje:
„Bio sam u kontaktu sa palestinskim ambasadorom, i znam da građani Gaze ne žele napuštati svoje. S te strane ne mislim da će doći veći broj izbjeglica. Moguće je, naravno, iz zemalja okruženja Palestine, čak da dodje i do zloupotrebe te situacije tamo, da bi svoje utočište našli u zemljama zapadne Evrope. Ovo nije samo problem države Bosne i Hercegovine. Naravno naše agencije i naše ministarstvo trebaju biti stalno u kontaktu sa zemljama regiona kako bi što bolje pratili situaciju i koordinirale „ naglašava Smajić.
Iako je proteklih dana medijski prostor bio preplavljen informacijama o opasnostima, koje se navodno mogu desiti , u smislu terorizma, iz BIH, Kovač i Smajić smatraju da nisu opravdane.