EU već godinama ponavlja iste zahtjeve o migracijama bez značajnijih rezultata

EU već godinama ponavlja iste zahtjeve o migracijama bez značajnijih rezultata
(Izvor: EPA/GEORGI LICOVSKI)

Lideri EU, koji će se sljedeće sedmice okupiti na uobičajenom sastanku Evropskog vijeća nakon ljetne pauze, ponovo će razmatrati zaključke o migracijama i gotovo od riječi do riječi ponoviti izjave koje se čuju već više od deset godina, piše danas EUobserver.

U analizi briselskog portala navodi se da se od samita Evropskog vijeća u decembru 2015. godine govori o strategiji za zaustavljanje velikog priliva migranata, potrebi da EU povrati kontrolu nad vanjskim granicama i zabrinutosti zbog malog broja deportacija.

Istovremeno se insistira na „konkretnim mjerama da se osiguraju stvarni povratak i readmisija onih bez dozvole za boravak“ u EU.

Dvanaest godina kasnije, i na samitu 15. i 16. oktobra u Briselu tražit će se gotovo isto, uključujući odgovor na pitanje u kojoj mjeri su provedeni prethodni zaključci o migracijama.

Iako nacrt zaključaka za predstojeći samit može biti izmijenjen, a vjerovatno i hoće, u trenutnoj formulaciji o migracijama manje-više se ponavljaju isti zahtjevi koji se provlače kroz više od 50 samita od kraja 2015. godine, kada je više od milion Sirijaca ušlo u Evropu u potrazi za zaštitom.

U 52 objavljena zaključka od 2015. godine u više od polovine govorilo se o migracijama u nekom obliku, a među njima je i posljednji nacrt od 5. oktobra, u koji je EUobserver imao uvid.

Fokus na zemlje porijekla i tranzita

Kao i u prethodnim zaključcima, i u novim se težište stavlja na rad sa zemljama porijekla i tranzita, kao i borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenja.

„Evropsko vijeće poziva na daljnji intenzivirani rad na svim pravcima, uključujući vanjsku dimenziju“, navodi se u nacrtu.

Međutim, taj zahtjev iznosi se već godinama i provlači kroz različite zaključke Vijeća uz, kako ocjenjuje EUobserver, često pompezne izjave političara o ponovnom preuzimanju kontrole.

Analiza briselskog portala pokazala je da se u više od 20 zaključaka spominju krijumčarenje, deportacija, readmisija, snažnije vanjske granice EU i vanjska dimenzija migracija.

Legalna migracija spominje se u 11 zaključaka, posljednji put u junu prošle godine.

Više deportacija nije donijelo očekivane rezultate

U međuvremenu, pozivi za veći broj vraćanja migranata, jače vanjske granice radi očuvanja Schengena bez unutrašnjih graničnih kontrola, veće prebacivanje odgovornosti na treće zemlje i veći broj deportacija nisu donijeli rezultate.

Podsjeća se da je najmanje 24.000 ljudi stradalo samo na centralnomediteranskoj ruti od 2015. godine, zatim na prošlogodišnji slučaj Ceute i slučaj Melille iz 2022. godine, kao i na slučaj Bjelorusije prije šest ili Turske prije sedam godina.

Nakon svakog takvog događaja EU je organizirala samite i usvajala zaključke o strategijama i prijedloge strožih mjera, ali oni nisu donosili rezultate.

U analizi se napominje da do rješenja problema u oblasti migracija nije lako doći, ali da bi EU, „da je stvarno posvećena spašavanju života i suzbijanju neregularnih migracija, otvorila više legalnih puteva“, o čemu u novom nacrtu nema ni riječi.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

EU migracije