Otvorena izložba "Progovara(j)mo - Speaking out" u Galeriji Novi Hram

Izložba je u cijelosti posvećena iskustvima osoba koje su preživjele ratno seksualno nasilje kao mlade osobe i iskustvima djece rođene zbog rata te za cilj ima podizanje svijesti o višestrukim problemima s kojima se ove žene i muškarci suočavaju u svakodnevnom životu.

Izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva Sarajevo Amina Krvavac kazala je da je Muzej u dosadašnjem radu dokumentovao na hiljade ličnih iskustava djece i mladih iz različitih zemalja, koja svjedoče o djetinjstvu i odrastanju u ratu.

- Ono sto nas je potaklo da pozovemo preživjele i djecu rođenu zbog rata da podijele svoja iskustva jeste činjenica da smo u jednom trenutku osvijestili to da niti jedna lična priča, predmet ili video materijal u našoj kolekciji ne govori o bilo kakvoj vrsti ratnog seksualnog nasilja - naglasila je.

Dodala je da je općepoznato da su različiti oblici ratnog seksualnog nasilja bili veoma rasprostranjeni i korišteni kao jedno od sredstava ratovanja u ratu u BiH te da su shvatili da je tema ratnog seksualnog nasilja i dalje tabu tema u bh. društvu.

- Važno je da pokusamo doprinijeti razbijanju tog tabua i borbi protiv stigmatizacije koja je, ukoliko razgovarate sa preživjelim, jedan od glavnih uzroka toga da se preživjeli ni gotovo 30 godina kasnije ne usuđuju govoriti o svojim iskustvima - naglasila je.

Izložba, dodala je, predstavlja i radove preživjelih koji su nastali na radionici mapiranja tijela koja koristi jezik umjetnosti kao medij za prenošenje različitih životnih iskustava i u tom procesu doprinosi jačanju individualnih snaga i vrijednosti svake osobe.

Otpravnica poslova Britanske ambasade u BiH Ruth Wiseman izrazila je zadovoljstvo što je imala priliku surađivati sa partnerima projekta.

- Rješavanje pitanje seksualnog nasilja je veoma bitno za Veliku Britaniju i mnogo radimo na tome sa vlastima u BiH kako bi se žrtvama osigurale naknadu za pretrpljenu  bol - kazala je te poručila da lokalne zajednice također trebaju dati podrška preživjelim žrtvama seksualnog nasilja.

Šefica Misije Međunarodne organizacija za migracije u BiH Laura Lungarotti kazala je da čine velike napore da djeca koja su proistekla iz rata budu i adekvatno zbrinuta te da im se osigura pravo na kompenzaciju.

- Ključna poruka je da se mora iskorijeniti takvo kršenje ljudskih prava - zaključila je.  

Prisutnima su se obratile i predstavnice Udruženja "Zaboravljena djeca rata" Ajna Jusić i Lejla Demon koje hrabro i neumorno podižu glas za prava djece rođene zbog rata.

- Cijeli proces je bio težak za nas i kroz izložbu ćete vidjeti da su naše rane stvarne. Izložba je teška, ali je potrebna za bolju budućnost, jer niko od nas nije birao ovakvu sudbinu - poručila je Jusić.

Na izložbi su predstavljeni isječci iz videosvjedočenja preživjelih i djece rođene zbog rata, dokumentovana u saradnji sa udruženjem Zaboravljena djeca rata i fondacijom Krila nade, kao i radovi nastali tokom radionice mapiranja tijela realizovane u saradnji sa Udruženjem Psiholab, a na kojoj su preživjele na drugačiji način progovorile o svojim iskustvima, ali i nadanjima za budućnost.

Izložbu je postavio je Muzej ratnog djetinjstva i realizovao u partnerstvu s Udruženjem Zaboravljena djeca rata, Fondacijom Krila nade i Udruženjem PsihoLab.

Predstavnica preživjelih i učesnica na radionici mapiranja tijela Midheta Kaloper Oruli kazala je da je ljuta što ne može da započne govor riječima zahvalnosti prema institucijama Bosne i Hercegovine kojima je obaveza da rješavaju njihova pitanja i potrebe.

- Kako su naša djeca patila u ratu, tako su sa druge strane patile i njihove majke, nane, sestre, tetke i to je neraskidiva veza i povezana bol. Jer i mi smo građanke ovog društva i ne tražimo puno. Želja nam je da poslije ovoga budete naši partneri u rješavanju naših potreba - poručila je.

( Dunja Jelovac )