- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
- (Izvor: Muzej ratnog djetinjstva)
×
Osmi rođendan Muzeja ratnog djetinjstva: Večeras izložba „Djeca rata, ljudi mira“
Plavi zec
“Brata se ne sjećam. Bio je tek malo stariji od mene. Uzeli su ga iz majčinih ruku i ubili. Izašli smo iz kuće i nismo imali priliku da je zaključamo. Živjeli smo u izbjeglištvu. Plavi zeko je bio moja jedina radost. Svojom bojom i osmijehom uljepšavao je tmurne dane. Sve igračke sam poklonila, samo sam njega sačuvala”-zapisala je djevojčica Meliha 1991. godine uz igračku plavog zeca koji je izložen u Muzeju ratnog djetinjstva, u Sarajevu.
To je jedno od mnoštva dječijih svjedočanstava iz perioda nezamislive ratne kataklizme 90- desetih godina prošlog stoljeća, koje je u antologijskoj knjizi „Djetinjstvo u ratu“ sakupio i objavio Jasminko Halilović, i sam dijete sarajevske ratne opsade. Kasnije će o bolnim uspomenama progovarati predmeti iz muzejske kolekcije; gitara, kanisteri, stari džemper, nekoliko konzervi -kao podsjetnik humanitarnu pomoć za preživljavanje, jedna ljuljačka, pisma, dnevnici i igračke.
Preko 6 000 eksponata danas broji kolekcija Muzeja ratnog djetinjstva koji je od male lokalne inicijative prerastao u globalnu međunarodnu platformu: dokumentiranja, promišljanja i edukacije o iskustvima djece iz različitih dijelova svijeta pogođenih ratnim sukobima.
Kolekcija ne daje samo bolji uvid u iskustvo ratnog djetinjstva; u BiH, već i u Ukrajini, Gazi, Tajlandu, Gruziji, Sjevernoj Osetiji i Siriji, ukazujući na negativne posljedice ratova na djecu i mlade.
Od male lokalne inicijative do međunarodne platforme
Amina Krvavac, direktorica Muzeja ratnog djetinjstva, za Federalnu televiziju kaže: “Mi smo prošle godine prvi put imali priliku da izlažemo na drugom konktinentu. Dakle, našu putujuću i stalnu postavku posjetilo je preko 200 000 ljudi. Hiljade djece i mladih je u našim edukativnim programima. Mirovni fond generalnog sekretrara Ujedinjenih nacija je prepoznao Muzej ratnog djetinjstva kao relevantnog partnera. Tako u BiH, uz njihovu podršku sada realiziramo projekat „Mirovne priče“ udruženim snagama sa stotinama mladih ljudi, sa desetinama nastavnika širom BiH. Radimo na promociji mira, koristeći kreativne alate. Osjećam da imamo neku super snagu, zato što smo dobili potvrdu iz lokalnih sredina širom BiH. Nadam se da ćemo uspjeti još više doprinijeti društvu, da se izađe iz ove potkonfliktne političke krize, da doprinesemo na način na koji uopće jedan Muzej može tome doprinijeti promocijom pozitivnih narativa i mira u BiH.
Izložba Milomira Kovačevića Strašnog „Djeca rata, ljudi mira“
U okviru obilježavanja 8. godišnjice postojanja i rada Muzeja ratnog djetinjstva, večeras je planirano i otvaranje izložbe istaknutog umjetnika fotografije Milomira Kovačevića Strašnog u prostoru sarajevske Akademije likovnih umjetnosti.
Riječ je o postavci „Djeca rata, ljudi mira“ . To je snažna vizelna priča kojom je Strašni bilježio svakodnevicu djece tokom opsade Sarajeva.
Decenijama kasnije, ponovo je sreo protagoniste svojih ratnih portreta – sada odrasle ljude – i zabilježio nove fotografije koje prikazuju njihove sadašnje živote i različite puteve kojima su krenuli.
U izjavi za FTV, najpoznatiji hroničar sarajevskog kulturnog i političkog života, koji svojim objektivom bilježi duh grada još od kasnih sedamdesetih godina, kaže:
“Prijatelj Džafer me u ratu zaustavio na ulici. Bio je sa sestričima i tražio da ih slikam. Viđali smo se tada svaki dan. Ja sam živio u ratu u „Slozi“ i od te Sloge do redakcije Dana, gdje se moglo kretati, sretao sam te male velike ljide s kojim sam se sprijateljio, fotografirao ih i s njima ostao u kontaktu. Nakon izložbe koja je publici predstavljenja 2016. ponovo sam sreo Džafera i ponovo smo se dogovorili za fotografiju. I tako je krenula nova serija fotografija. To traje već nekih desetak godina. Svaki taj susret je vrlo dirljiv. Među njima ima i jako uspješnih ljudi. Drago mi je da su živi. Nekadašnja djeca danas su pravi ljudi, žene, djevojke, majke. Neki su otišli iz grada. Nekih nažalost nema. Eto to je život. Uglavnom, to će biti diptih. Znači, u jednom ramu biće ratna fotografija i fotografija snimljena u miru. Jako se veselim izložbi. Taj projekat će se svakako nastaviti, vjerovatno i u pisanoj formi, da se uz svaku sliku zabilježi jedna priča“- kazao je Milomir Kovačević Strašni gostujući u Jutranjem programa Federalne televizije.
Strašni smatra da o svim tim ljudima treba pričati, da se probude sjećanja, eventualno da se vide njihovi problemi. Jer, kaže, svaka sudbina odrastanja u ratu je specifična. Njima se ne smije manipulirati u neke propagandne svrhe. Važno je da o tim teškim trenucima naše prošlosti ostane zabilježen foto-dokument.
Biće ovo i tema razgovora na večerašnoj panel diskusiji u sarajevskom kinu Meeting Point, s početkom u 19:00 sati, u kojoj će pored Strašnog učestvovati i ljudi koji su mu pozirali.
Izložba „Djeca rata, ljudi mira“ bit će dostupna publici na sarajevskoj Akademiji likovnih umjetnosti od sutra 29. marta pa do 3. aprila. Ulaz je besplatan.
Također će sutra i prekosutra, 29. i 30. marta, publika moći besplatno razgledati kolekcije Muzej ratnog djetinjstva.
Podsjećamo, ova je institucija dosadašnjim radom i djelovanjem stekla važnu međunarodnu afirmaciju i ugled, dobivši 2018. prestižnu nagradu Vijeća Evrope, a nakon što je 2020. godine ugostila Konferenciju „Evropski muzej godine“, nagrađen je i specijalim priznanjem za najbolji slavenski muzej.
Ova duboko edukativna i ljudska priča koja ostvaruje dijalog sa srodnim institucijama iz regije, Evrope i Amerike, podržana je tek s 3% domaćih ulaganja ali, zahvaljujući razumijevanju stranih partnera i donatora, Muzej funkcioniše kao i samoodrživ projekt.
Prva stalna postavka Muzeja ratnog djetinjstva otvorena je u januaru 2017. sa otriježnjujućom porukom - da se nikad i nikom ne ponovi djetinjstvo u uvjetima granatiranja i opsade.
federalna.ba/Indira Karić
8. godina Muzeja ratnog djetinjstva