Od marta do juna BiH bez iskoraka ka EU: Umjesto rezultata, brojimo posljedice, pregovore otvaraju drugi
Ukrajina i Moldavija od sutra bi mogle biti korak bliže Evropskoj uniji. Nakon usvajanja pregovaračkog okvira, ove države će i zvanično otvoriti pregovore za članstvo. U istoj grupi je i Bosna i Hercegovina, no od nove prekretnice na evropskom putu je za sada daleko. Zbog višemjesečne blokade državnih institucija i nestabilne vladajuće koalicije, nijedan uslov nije ispunjen.
Od marta do juna Bosna i Hercegovina nije napravila nijedan iskorak ka Evropskoj uniji. Do pregovaračkog okvira nije stigla. Od euforije, očekivanja i obećanja, Evropska unija je u BiH zamijenjena blokadom. A, širom otvorena vrata Unije, zanemarena. Pa umjesto rezultata, brojimo posljedice. Iako je status i grupu dijelila sa Ukrajinom i Moldavijom, BiH značajno kasni, pa će ovu priliku za formalno otvaranje pregovora, ipak, propustiti.
„Od BiH se očekivalo nastavak reformi, usvajanje Zakona o sudovima BiH, usvajanje novog Zakona o VSTV-u i naravno da se ne ide više u regresiju kad je u pitanju, odnosno, nazadovanje kad su u pitanju slobode medija, slobode nevladinog sektora što je bio jedan od uslova, ustvari, prema vlastima u RS-u. Nažalost, to se nije desilo“, objašnjava Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost.
Nije se desilo jer navedene zakone državna koalicija ni ranije nije mogla dogovoriti, a nakon što je visoki predstavnik nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona, dogovor je gotovo nemoguća misija. Koalicija zvanično postoji, ali ne funkcioniše. Zakon o sudu je zaustavljen zbog uslova SNSD-a da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude isključivo u Banjaluci. Ni Zakon o VSTV-u nije došao na dnevni red, a onaj prvobitno usvojen, nije proveden zbog blokade institucija koje su i na kraju šestog mjeseca bez budžeta i na privremenom finansiranju. Procesi u državi ne odražavaju opredijeljenost za Evropsku uniju.
“Ono čega se ja bojim jeste da od ove sutrašnje, odnosno, ovosedmične prilike, načekat ćemo se za narednu tako pogodnu priliku, zato što pored toga što je EU ušla u ovaj ciklus izbora vođa EU i nove EK. Također, imamo izbore u Francuskoj koji mogu fundamentalno promijeniti ne samo odnose u Francuskoj već odnose u EU“, dodaje Ćerimagić.
„BiH treba EU. Nama treba i pakt za rast i u tom smislu je potrebno, zaista, rekao bih posebno, što se tiče pojedinih kantona u Federaciji koji sada izražavaju svoju skepsu i pokazuju da onaj mehanizam koordinacije o kojem smo pričali ne funkcioniše, je li i to je interesantno, dešava se to sa većinskim bošnjačkim kantonima. Da su to upravo one stvari koje pokazuju da ne postoji jedno jasno razumijevanje koliko je ozbiljan geopolitički momenat u kojem se nalazimo“, smatra Adnan Huskić, politički analitičar.
Jedna propuštena prilika neće značiti potpuni krah evropskog puta BiH. Kada bh. lideri zakažu i reforme stopiraju, uz geopolitiku djeluje i jak lobi unutar Evropske unije. Sljedećeg mjeseca predsjedavanje Unijom preuzima Mađarska. Zemlja koja je kočila usvajanje pregovaračkog okvira Ukrajine, mogla bi biti prijateljska ruka BiH i propušteno nadoknaditi.
„Postoji interes Mađarske da se pokuša BiH unutar tih šest mjeseci dovesti na istu ravan na kojoj se nalaze Ukrajina i Moldavija. To je vrlo specifičan cilj koji je ispred sebe postavila mađarska administracija, posebno imajući u vidu te vrlo specifične veze koje Mađarska ima, posebno sa vlastima u RS-u što bi zaista i moglo polučiti određenu vrstu rezultata“, dodao je Huskić.
No, i za pomoć potrebni su rezultati. Minimum koji Evropska unija očekuje. Nastavak reforme pravosuđa, a prije toga usvajanje budžeta kao ključ deblokade. Sve će još jednom biti pred koalicionim partnerima sljedeće sedmice na zajedničkom sastanku u Mostaru, gdje će optimistični HDZ BiH dočekati ucjenjivački SNSD i nemoćnu Trojku. Birati mogu između dogovora ili poznatog čekanja da Evropska unija ponovo progleda kroz prste.
federalna.ba