Numankadić: Biti čovjek – prije svake profesije
Umjetnost kao prostor slobode, mišljenja, progresivnosti, liberalizacije i odgovornosti. Gost Art kvart razgovora bio je Edin Numankadić – umjetnik čija je uloga u likovnom životu Bosne i Hercegovine izuzetno važna i prepoznatljiva.
Umjetnički put
Pedeset pet godina umjetničkog rada i stvaranja u vremenima koja su bila progresivna, pokretačka, zatim zla i razarajuća. Razdoblje obnove, pa možda i razočarenja. Duhovna avantura počela je davne 1967. godine, prisjetio se Numankadić, kada je s gimnazijom otišao na izložbu Van Goga u Narodni muzej u Beogradu.
„Imam 19 godina - dođeš, vidiš to čudo, te slike zrače. Udaraju te jednostavno. I to negdje ostane zabilježeno u čovjekovoj svijesti i poslije toga naravno, rađa se taj interes za slikarstvo. Ali moram reći, nije to ono 'biram profesiju, bit ću slikar'“.
Događaji poput tih određuju sudbinu, rekao je umjetnik.
„Bilo je uspona, padova, ali u svemu tome je bilo radosti i ljubavi prema umjetnosti“, kazao je.
Vrijeme koje je cijenilo kulturu
Umjetnik koji je odrastao u vrijeme koje je cijenilo kulturu i njenu društvenu važnost, umjetnike i intelektualce. Prisjetio se Numankadić svog razgovora s Ivom Andrićem, pojasnivši kako je njegov diplomski rad bio na temu 'Andrić i slikarstvo'.
„Imao sam tu priliku da malo popričam s njim i naivno k'o dijete ja njemu kažem: 'Ako ste razumjeli slikarstvo tako dobro, ako ste pisali o slikarstvu, što niste postali slikar? A on se nasmija, ode malo odmoriti i vrati se poslije. Uze me pod ruku, izdvoji iz cijele grupe i kaže: 'Dragi mladi kolega, želim vam da izaberete pravi put između slikarstva i književnosti. Ja stao, pričam mu cijeli dan, on mi ne kaže ni jedno ni drugo. A zapravo to je ono što je on uvijek govorio: 'Budi čovjek. To je prva stvar prije svake profesije'“, zaključio je Numankadić.
Istakao je umjetnik ’70., ’80. godine kao 'čudo u kulturi Bosne i Hercegovine' te mogućnost da upozna velike umjetnike poput pomenutog Andrića, zatim Maka Dizdara, Mešu Selimovića. Vrijeme entuzijazma, savremenosti, borbe navodi.
„Nama je bila najvažnija nova knjiga, nova predstava, izložba. Od toga si živio. Danas je nažalost sve novac. Duhovnost se gubi, negdje marginalizuje – razumljivo. Svijet mora preživjeti. Mnogi nemaju osnovne uslove za život“, kazao je.
Sarajevo kao izbor i odluka
Radovi i reference, ponuđeni pasoši Amerike, Slovenije, ali Numankadić ipak bira Sarajevo.
„Uzmeš dvije kese i izađeš. Ostavljaš sav svoj život, uspomene, sav ambijent koji te definira i nadahnjuje. I to meni nije nikakav problem bilo. Drugo, ja sam imao četiri žene oko sebe - majka, kćerka, žena, sestra. Valjalo je to sve, sretan sam da smo sve to preživjeli i ne žalim“, rekao je umjetnik te dodao kako je prevelika cijena sjediti u Parizu, ali da neko diktira kako i šta moraš slikati.
„Ovo je puno komotnija pozicija i možda sam ja tako odlučio.“
Nova dimenzija prijeratnih djela
U Numankadićevoj biografiji se navodi da je umjetnički vrhunac bio uništavanje prijeratnih djela. Umjetnik je to opisao kao, ne uništavanje, nego novu dimenziju tih djela.
„Jednostavno nisam imao novog materijala, nisam ga mogao ni nabaviti. I onda sam imao dvije slike, premažem crno i to mi nešto godi i onda na to apliciram nešto iz svog života - neke rukavice kojima sam nosio vodu s pivare. I to su meni drage uspomene. To likovno negdje djeluje i zrači, a drugo, egzistencijalno je pošteno. Ništa ne izmišljaš, samo staviš u određeni kontekst te stvari“, pojasnio je.
Umjetnost – iskra koja ne nestaje
Govoreći o umjetničkom putu, zaokupljenosti, ali i toj iskri koja postoji i ne nestaje, Numankadić je kazao kako je ne identifikuje – uzbuđenje i radost se dogode i samo osjećaš, pojasnio je.
„Jednom je Oskar Davičo divno pričao, kad je pokušao objasniti šta je to umjetnik: 'Ja sam kao onaj ribar koji lovi soma i nikad ga ne može uhvatiti. Ali stalno lovi čekajući taj blaženi trenutak kad će ga uhvatiti' - e tako je umjetnost. Mi svi sanjamo da se desi taj trenutak, kad se čovjek identifikuje, kad ozrači tu materiju, kad ona djeluje i na druge“, rekao je.
federalna.ba