Neophodno pokretanje katedre za romski jezik i književnost na univerzitetima u BiH
Pokretanje katedre za romski jezik i književnost na univerzitetima u BiH više ne bi trebala biti neostvariva misija.
Okvirni akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma do 2022. godine nedavno je predstavljen rektorima 8 javnih univerziteta u BiH. Njegov sadržaj uskoro bi mogao biti implementiran u ZDK.
Na univerzitetima u BiH, prema podacima Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH, trenutno studira više od 50 studenata Roma. Za sada niko od njih nema mogućnost izučavati svoj maternji jezik i tu praksu je nužno mijenjati, smatra Hedina Sijerčić-Tahirović, doktor filoloških nauka, književnica i prevoditeljica, ali prije svega, kako kaže, Romkinja iz Sarajeva:
„Smatram da je neophodnost zaista velika prije svega zbog potrebe obučavanja nastavnog kadra koji bi na jedan adekvatan način mogao da prenosi znanje kako romskoj djeci tako i neromskoj djeci o romskom jeziku, o kulturi, historiji književnosti i svemu onome što čini polje romistike i romologije“.
U zemlji u kojoj se sve politizira, uključujući i pravo na izučavanje jezika konstitutivnih naroda, zanemarivanje jezika manjina nije iznenađenje. Utoliko je Romima u BiH stav Rektorske konferencije važniji.
„Nije riječ samo o Romima i romskom izučavanju romskog jezika nego o svim građanima BiH koji žele da izučavaju romski jezik“, ističe
Dervo Sejdić, predsjedavajući Odbora za Rome.
Konkretna pitanja u vezi sa standardizacijom romskog jezika ili udžbeničkom literaturom nisu nerješiva kada postoji volja i zajednička spremnost.
„Rektori javnih univerziteta i svi javni univerziteti u BiH dali su otvorenu, bezrezervnu podršku ka pronalaženju različitih, tako da kažem, puteva za poboljšanje života Roma i romske zajednice u BiH“, kaže prof. dr. Elvir Zlomušica, rektor Univerziteta Džemal Bijedić Mostar.
Ako je suditi po ovom stavu Rektorske konferencije, inicijative pokretane u proteklih desetak godina konačno će biti realizirane. Na dobrobit ne samo Roma kao manjinskog naroda.
federalna.ba