Nemamo zakone iz Sofijske deklaracije, neke firme već primjenjuju zakone EU-a
Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina se obavezala da će svoje zakone uskladiti sa klimatskim zakonima Evropske unije. Neke od tih mjera su povećanje udjela obnovljivih izvora energije i poticaji za zamjenska goriva, te postepeno smanjenje korištenja fosilnih goriva koji proizvode velike količine štetnih plinova. Iako je deklaracija potpisana prije 3 godine, zakoni još nisu usvojeni.
U procesu dekarbonizacije cilj je da Evropa bude klimatski neutralna do 2050. godine. Privrednici strahuju da bi zakašnjela reakcija onih koji donose zakone mogla znatno usporiti razvoj. Uvođenje karbonske takse moglo bi učiniti našu privredu manje konkurentnom, jer bi cijene izvoznih proizvoda morale porasti, ali i cijena električne energije.
„Proces dekarbonizacije i obnovljivi izvor energije jako su bitni, vlasti moraju zaista poraditi na tome. Porazna je činjenica da samo FBiH - kao jedan entitet - na prostoru čitave regije Zapadnog Balkana nema usvojene zakone o obnovljivim izvorima energije koji će omogućiti svima da i prave struju, daju mrežu, povlače iz mreže”, navodi Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku.
Neke firme su već počele primjenjivati zakone Evropske unije da bi spremno dočekali procese koji će uslijediti. Tvornica cementa Kakanj uvela je u proizvodnju više vrsta cementa iz materijala već korištenih u prirodi. Alternativna goriva sadrže karbonski neutralnu biomasu, korištenjem zamjenskih goriva smanjuje se i ugljen-monoksid, ali i emisija štetnih azotnih oksida. Pod kontroliranim uvjetima zamjensko gorivo mora biti pripremljeno, osušeno, samljeveno.
“I mora imati specifikaciju kvaliteta koja tačno zahtijevana - gde se tačno zna koliko čega smije biti unutra kad je u pitanju sadržaj vlage, kalorična vrijednost i sadržaj hemijskih komponenata. To je po evropskoj normi tako”, ističe Almir Bajtarević, menadžer za kvalitet i zaštitu okoliša u Tvornici cementa Kakanj.
Dok je BiH zatrpana smećem zbog neadekvatnog zbrinjavanja otpada, postoje firme koje su prinuđene otpad uvoziti. Ipak, nekoliko društveno odgovornih kompanija ne žele da njihov otpad završi na deponiji, već ga pretvaraju u alternativno gorivo i prodaju onima koji će ga iskoristiti za novu energiju. Međutim, to nije dovoljno.
Bajtarević dodaje kako svi od tog otpada prave problem – ali da otpad nije problem, on je resurs, samo što se kod nas nalazi na pogrešnom mjestu i što se njim pogrešno upravlja.
“Generisanje energije iz tih nekih drugih izvora - konkretno iz otpada, kreirat će nova radna mjesta. Mi se često bojimo gubitka radnih mjesta. Da bi neko sutra prikupio smeće, odvojio ga na pravi način, reciklirao, iskoristio - sve će to značiti nova radna mjesta”, napominje Izudin Neimarlija, izvršni direktor za proizvodnju i tehnička pitanja u Tvornici cementa Kakanj.
S obzirom na to da je naša privreda nekoliko koraka ispred zakonodavstva, potrebno je hitno ubrzati procese kako ne bi uskoro imali problem koji će dodatno usporiti put ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, te umjesto otvaranja novih rudnika - iskoristiti resurse koje imamo.
federalna.ba