Nekoliko pohvala, mnogo više zahtjeva - stagnacija evidentna

Novi izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu donio razočarenje. Pohvala tek nekoliko, a mnogo više podsjećanja na zahtjeve i reforme koje su bh. lideri trebali, a nisu ispunili. Ostala obećanja. Nova ocjena Evropskog vijeća slijedi u decembru. Do tada se od naše države očekuje konkretan napredak, uz vidljiv rast vlasti.

Novi izvještaj Evropske komisije, a u njemu još jednom naglašene dobro poznate stvari. I ono što smo trebali, a nismo uradili. Od pružene šanse za otvaranje pristupnih pregovora u martu bh. političari redali su samo obećanja, a Evropska komisija traži djela, pa ponavlja: došlo je do zastoja u provedbi reformi.

- Skupština entiteta RS-a trebala bi bez odlaganja imenovati dvoje sudija na neupražnjena mjesta u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
- Vijeće ministara treba bez odlaganja imenovati državnog IPA koordinatora.
- Prioritetno usvojiti Izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, u dijelu koji se tiče integriteta.
- Usvojiti novi Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima.
- Usvojiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

Kada se sve sabere, a onda i oduzme, naša država nije ni mogla očekivati drugačiji izvještaj. Šest mjeseci obilježnih, uglavnom, neradom i opstrukcijama otišlo je u nepovrat.

“Izvještaj je bio prilično negativan kad je u pitanju Bosna i Hercegovina. Nije se mogao očekivati nikakav pozitivan, s obzirom na to da od marta nismo implementirali ništa od onih reformi koje su bile postavljene pred Bosnu i Hercegovinu kada smo dobili status pregovarača. Nažalost, uslijed nepostojanja političkog koncenzusa”, ističe Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini.

Da su političke opstrukcije jedan od razloga, konstatuje i Evropska komisija, pogotovo kada se govori o provođenju restriktivnih mjera prema Rusiji. Usklađivanje vizne politike Bosne i Hercegovine s politikom EU, potencijalno, novi je kamen spoticanja, jer uvođenje viza Rusiji, Turskoj, Kini i drugim zemljama ozbiljan je izazov za vlast.

“Neće biti usklađivanja s viznim režimom EU. Nećemo se odreći naših prijatelja. Imamo velika očekivanja od Evropske unije, imajući u vidu prethodne dogovore i obećanja koja nisu u potpunosti odgovarala ogromnom napretku koji je Bosna i Hercegovina napravila”, poručio je Milorad Dodik, predsjednik RS-a (SNSD).

“Kada je u pitanju ta stvar, onda ne vidim razloga zašto to ne bismo radili, zašto naša vanjska politika ne bi bila usklađena s politikom EU. Međutim, imate stalne opstrukcije i sumnjam da će neko iz SNSD-a i da će Željka Cvijanović u Predsjedništvu BiH uvođenje tih sankcija”, ističe Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda FBiH (NiP).

I rezultat vidljiv - izostanak reformi. Jedna od njih koju zahtijeva Evropska komisija je i ona izborna. Njime bi se, smatraju, trebalo osigurati da svi građani imaju priliku da efikasno ostvaruju svoja politička prava, te primarno usklađivanje Ustava zemlje sa praksom Evropskog suda za ljudska prava iz predmeta Sejdić i Finci.

“Uvjeren sam da ni jedno od ovih pitanja do možda Zakona o sudu i Izbornog zakona nisu izazvali neki pretjeran prijepor među nama da se ne možemo vrlo brzo dogovoriti. Naravno, mi ćemo pokrenuti odmah pitanje Izbornog zakona, sad je pravo vrijeme da i o tome razgovaramo”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZBiH.

“Ne želimo više učestvovati u nekoj standardnoj politici. Želimo da ovu stagnaciju koja je evidentirana, koje smo svi svjesni preokrenemo na način da napravimo iskorak. Ako Evropska komisija tvrdi da će biti proširenje do 2029, odgovorno vam tvrdim da Bosna i Hercegovina ovakvim ritmom neće biti u tom paketu”, zaključuje Edin Forto, predsjednik Naše stranke.

Ritam kojim idemo, istini za volju, nije dovoljno brz. U prilog tome govori i činjenica da smo jedina zemlja u regiji koja nije usvojila Plan rasta. Dok ostajemo bez evropskih miliona, pred Bosnom i Hercegovinom nižu se novi uslovi.

“Jedan od novih zahtjeva u okviru ovog izvještaja Evropske komisije jeste postavljan je političkog direktora i dopisnika sa EU unutar Ministarstva vanjskih poslova BiH”, navodi Plakalo.

I niz se ovdje ne završava. Brojne su oblasti u kojima Evropska komisija iznosi stare i nove prijedloge koji bi trebali, prije svega, poboljšati život građana Bosne i Hercegovine. Ako je suditi po njihovoj realizaciji, građani baš i nisu u vrhu liste prioriteta vlasti.

federalna.ba