NASA-in novi svemirski teleskop stigao na odredište
Svemirski teleskop James Webb stigao je na svoje orbitalno odredište koje se nalazi oko 1,5 miliona kilometara udaljeno od Zemlje, objavila je NASA, što je ključna prekretnica u misiji proučavanja kosmosa.
Oko 14 sati po istočnom vremenu, letjelica je stigla do takozvane druge Lagrangeove tačke ili L2, gdje će u svakom trenutku imati pristup gotovo polovini neba.
- Webb, dobro došao kući! Korak smo bliže otkrivanju misterija svemira. I jedva čekam vidjeti Webbove prve nove poglede na svemir ovog ljeta - rekao je NASA-in administrator Bill Nelson u saopćenju.
U ovoj regiji svemira ostat će u skladu sa Zemljom dok se kreće oko Sunca, što će omogućiti Webovom štitniku da zaštiti njegovu osjetljivu opremu od topline i svjetlosti Sunca.
Da bi džinovski štitnik pružio efikasnu zaštitu, potrebno mu je da Sunce, Zemlja i Mjesec budu u istom smjeru, a da hladna strana radi na -370 stepeni Farenhajta (-225 Celzijusa).
Ispaljivanje potisnika, poznato kao orbitalno sagorevanje, bio je treći takav manevar otkako je Webb lansiran na raketi Ariane 5 25. decembra.
To je bio i plan jer da je Webb dobio previše potiska od rakete, ne bi se mogao okrenuti i doći nazad do Zemlje, jer bi to izložilo njegovu optiku Suncu, pregrijavajući je i uništavajući je.
Stoga je odlučeno da se malo smanji ispaljivanje rakete i da se koriste vlastiti potisnici teleskopa i time nadoknadi razlika, javio je AFP.
Webb, za koji se očekuje da će NASA-u koštati gotovo 10 milijardi dolara, jedna je od najskupljih naučnih platformi ikada napravljenih, ako se poredi s Velikim hadronskim sudaračem u CERN-u i njegovim prethodnikom teleskopom Hubble.
Ali dok Hubble kruži oko Zemlje, Webb će kružiti u području svemira poznatom kao Lagrangeova tačka, gdje će gravitacijska sila od Sunca i Zemlje biti uravnotežena centrifugalnom silom rotacionog sistema.
Objekt u jednoj od ovih pet tačaka, koji je prvi teoretizirao talijanski francuski matematičar Joseph-Louis Lagrange, ostat će stabilan i neće pasti u gravitacijski prostor Sunca i Zemlje, zahtijevajući samo malo goriva za prilagođavanje.
Webb neće biti smješten tačno na L2, već će ga obilaziti na udaljenosti sličnoj onoj između Zemlje i Mjeseca, dovršavajući ciklus svakih šest mjeseci. To će omogućiti da teleskop ostane termički stabilan i da proizvodi energiju iz svojih solarnih panela.
Prethodne misije na L2 uključuju zvjezdarnice Herschel i Planck Evropske svemirske agencije i NASA-inu anizotropsku sondu Wilkinson.
Webbov položaj također će omogućiti kontinuiranu komunikaciju sa Zemljom putem Deep Space Network - tri velike antene u Australiji, Španiji i Kaliforniji.
Ranije ovog mjeseca NASA je dovršila proces otvaranja dijela Webba koji će prikupljati infracrvene signale od prvih zvijezda i galaksija koje su nastale prije 13,5 milijardi godina.
Njegova misija također uključuje proučavanje udaljenih planeta, poznatih kao egzoplaneti, kako bi se utvrdilo njihovo porijeklo, evolucija i nastanjenost, a očekuje se da će teleskop prve slike poslati još u junu ili julu.
federalna.ba/AA