31. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH
Na današnji dan, 21. novembra 1995. godine, u američkom gradu Daytonu parafiran je Dejtonski mirovni sporazum, kojim je postignut dogovor o okončanju rata u Bosni i Hercegovini, nakon čega je 14. decembra iste godine zvanično potpisan u Parizu.
Sporazumom je okončan skoro četverogodišnji rat, a uspostavljen je ustavni i politički okvir Bosne i Hercegovine koji je, uz određene izmjene, na snazi i danas.
Glavni akteri mirovnih pregovora bili su tadašnji predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, koji su sporazum zvanično potpisali 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.
Dejtonski mirovni sporazum sastoji se od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4, odnosno Ustav Bosne i Hercegovine. Njime su potvrđeni suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine, kao i njeno unutrašnje uređenje.
Prema ustavnom okviru uspostavljenom sporazumom, Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Distrikta Brčko. Ustavom su Bošnjaci, Hrvati i Srbi određeni kao konstitutivni narodi, uz ostale građane, a utvrđene su i nadležnosti državnih i entitetskih institucija te njihovi međusobni odnosi.
Ključnu ulogu u oblikovanju sporazuma imao je američki diplomata Richard Holbrooke, dok su međunarodnu podršku mirovnom procesu pružili, između ostalih, tadašnji američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda Boutros Boutros-Ghali, francuski predsjednik Jacques Chirac, britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl i ruski premijer Viktor Černomirdin.
Među međunarodnim predstavnicima koji su učestvovali u mirovnom procesu bio je i švedski premijer Carl Bildt, koji je obavljao funkciju kopredsjedavajućeg mirovne konferencije u ime Evropske unije.
Trideset jednu godinu nakon parafiranja, Dejtonski mirovni sporazum i ustavno uređenje koje je njime uspostavljeno i dalje su u središtu političkih rasprava u Bosni i Hercegovini.
Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne Bosne i Hercegovine, ali i prepreka na njenom putu prema evroatlantskim integracijama.
Složena institucionalna struktura, raspodjela nadležnosti između različitih nivoa vlasti i način donošenja odluka predstavljaju česte teme političkih neslaganja. Pitanja ustavnih reformi i budućeg unutrašnjeg uređenja države i dalje su predmet političkih rasprava, posebno u kontekstu evropskih integracija i nastojanja Bosne i Hercegovine da napreduje na putu prema članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u.
AA/federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.