Lobistički nastupi u Washingtonu: Ko govori u ime države BiH?
Željka Cvijanović, koja je i dalje pod britanskim sankcijama, razgovarala je s američkim tajnikom za ekonomiju u administraciji Donalda Trampa. U četvrtak će nazočiti Konferenciji samita Balkan naprijed u Europskom centru Atlantskog saveza. Lobiranjem do kontakata na visokoj razini, a ostaje pitanje tko govori u ime BiH i za interese države i državnih institucija?
Oslabljen međunarodni poredak prilika je za ponovno oživljavanje stare političke želje o cijepanju BiH, pa svjedočimo koordiniranoj političkoj matrici koja dolazi iz dva politička centra - Mostara i Banja Luke.
„Upravo idemo na razgovore u SAD-u s usaglašenim stavom da treba kratkoročno riješiti pitanje Izbornog zakona“, rekao je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.
„Ali moj glavni cilj, a to je nezavisna RS nije nestao. Do tog cilja hoću da dođem kroz miran politički proces, koristeći međunarodni tajming koji se stvara“, poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Elmir Sadiković, profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA, pojasnio je: „Dodik koristi i lobističke kanale koji su legalizirani u političkom sistemu Sjedinjenih Američkih Država, dakle, to nije nezakonito djelovanje samo po sebi, na stranu što je šovinističko, opasno, destruktivno i tako dalje. HDZ, opet s druge strane, koristi superiornu poziciju Republike Hrvatske kao članice Evropske unije i NATO Saveza i preko vlade Republike Hrvatske i Plenkovića.“
Tajming je to koji je odavno najavljivao, a sada bez sankcija, uz lobističku podršku onih iz krugova bliskih Trumpovoj administraciji, a s tvrdnjom da je Dejton mrtav, htio bi da ga mijenja, iako se donedavno nazivao njegovim zaštitnikom. S različito upakovanim porukama, a s istim ciljem i temom, ide se u Washington i Brisel - Dejton kao izvor krize. Priča je to koja vodi ka preuređenju BiH po etničkoteritorijalnoj liniji, a uz podršku, kako se nadaju u HDZ-u, međunarodnih diplomata.
„Taj Dodikov šou nije uticao na strateške odluke našeg najvažnijeg vanjsko-političkog partnera. Pratimo te lobiste, angažovali smo ljude koji tome suprostavljaju svoje stavove. Došli smo do velikog broja donosilaca odluka, u stalnoj smo komunikaciji, veliki broj kongresmena, senatora i republikanaca i demokrata, veliki su prijatelji Bosne i Hercegovine“, rekao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Je li BiH prespavala preslagivanje međunarodnog poretka ili još ima priliku da se pozicionira među svjetskim igračima koji funkcionišu na principu lobija i novca?
„Imamo političkih blokada koje dolaze. Nemamo jasnu, izraženu državnu strategiju oko koje se moramo okupljati. S druge strane, Čović i Dodik su profilirali tu određenu strategiju - da li je to treći entitet, da li je to nezavisnost, ocijepljenje i druge stvari - na kojima oni rade putem lobističkih kompanija koje su angažovali“, naveo je ambasador BiH u SAD-u Sven Alkalaj.
Unutrašnja politička kriza odražava se i na vanjsku politiku koja i dalje igra na kartu poštivanja međunarodnog prava, dok s druge strane, traje politička ofanziva kojom se traži međunarodna revizija Dejtona, kao prilika da se isposluje ono što se godinama institucionalno nije moglo.
„A ako se ide toliko daleko da se Dejton i dejtonsko uređenje Bosne i Hercegovine definira kao izvor krize, onda ga treba delegitimizirati u kontekstu da je etnonacionalna konstrukcija države uzrok zapravo nefunkcionalnosti našeg političkog sistema i da je taj etnički koncept, etnoteritorijalnog uređenja institucionalizacije Bosne i Hercegovine, zapravo izvor krize“, dodao je profesor Sadiković.
Dok traju unutrašnja predzborna preslagivanja, briselske i washingtonske adrese meta su Čovića i Dodika, a pitanje je koja vrata u ime BiH, i ko treba otvoriti, jer, u slučaju izostanka diplomatske reakcije – upitno je dokle će dvojac ići i ko će pisati sudbinu Bosne i Hercegovine?
federalna.ba