videoprilog Anele Vejzović (Federacija danas)

Mostar nije inkluzivan grad, ali vidljivi su pomaci

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana nulte tolerancije prema diskriminaciji Agencija lokalne demokracije iz Mostara (LDA) organizirala je panel diskusiju ''Da li je Mostar inkluzivan grad?''.

Kroz tri tematske cjeline sudionici panel diskusije razgovarali su o položaju osoba s invaliditetom, o sigurnosti u Mostaru, s fokusom na sigurnost i generalno položaj žena i djevojčica, te o inkluziji u obrazovnom sistemu, s fokusom na inkluziju djece iz romske zajednice i djece s poteškoćama u intelektualnom i fizičkom razvoju.

Voditelj Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Mostaru (SUM) Marijan Tustonja ocijenio je kako je ta visokoškolska ustanova napravila značajne korake u procesu inkluzije.

- Ipak, ne možemo govoriti o potpunoj inkluzivnosti u Mostaru iz razloga što mi još uvijek imamo društvo koje nije inkluzivno u kontekstu osoba s invaliditetom i manjinskih skupina. Mi možemo kao visokoškolska ustanova omogućiti pristup osoba s invaliditetom visokom obrazovanju, ali ono što mi trebamo rušiti jesu barijere u mentalnom sklopu ljudi i ono kako društvo doživljava osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu - poručio je Tustonja.

Što se tiče situacije na mostarskom sveučilištu, Tustonja je kazao kako sve ustrojbene jedinice SUM-a nastoje arhitektonski prilagoditi svoje objekte kako bi studenti s motoričkim poremećajima mogli fizički pristupiti tim objektima.

Dodao je kako veliki problem predstavljaju tzv. skriveni invaliditeti, poput kroničnih bolesti.

- Danas društvo uopće ne zna da, na primjer, dijabetes spada u kroničnu bolest, da oštećuje organizam, a ujedno otežava studentu svakodnevno funkcioniranje u studentskom životu, tako da tu treba educirati nastavno osoblje, ali isto tako spustiti se na niže instance i kazati da osobe s invaliditetom nisu samo osobe koje koriste invalidska kolica, štake i pomagala, nego da je to šira populacija ljudi koju treba upoznati - istaknuo je Tustonja.

Ivica Pavlović iz Mostar kazao je kako često nailazi na poteškoće prilikom kretanja u svojim invalidskim kolicima, jer rampe i prilazi na gradskim prometnicama nisu dobro napravljeni.

- Nije mi problem nekoga pitati: molim vas možete li mi pomoći, i ljudi stvarno izađu u susret, bez problema. Do ljudi nije, više je do odgovornih koji bi svoj posao trebali raditi bolje - kazao je Pavlović.

O problemu inkluzivnosti iz perspektive Koledža ujedinjenog svijeta (UWC) govorio je rukovoditelj Odjela za razvoj i vanjsku suradnju UWC-a Mostar Haris Idriz.

On je podsjetio da UWC Mostar pohađaju učenici iz cijelog svijeta, koji očekuju određenu razinu inkluzije koju u Mostaru često ne dobiju.

- Postoji veliki broj primjera da se učenici javljaju s određenim problemima vezano za inkluzivnosti. Mostar nije grad koji je inkluzivan u punom segmentu, ali se radi na tome. Što se tiče učenika UWC-a, postoje određena saznanja da se inkluzivnost poboljšava iz godine u godinu, prvenstveno zbog jako dobre suradnje sa Službom za odgoj i obrazovanje, mlade i sport, mostarskom policijom i Ministarstvom prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a - istaknuo je Idriz.

U dijelu panel diskusije u kojem se govorilo o sigurnosti i položaju žena, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Gradskog vijeća Mostara Adela Gosto ocijenila je kako Mostar nije inkluzivan grad što, kako je kazala, može potvrditi i kao žena i kao predsjednica spomenutog povjerenstva jer svakodnevno surađuje s predstavnicima sigurnih kuća i s Centrom za socijalni rad.

- Veliki je problem neusklađenost naših zakona s Istanbulskom konvencijom. Imamo fenomenalan Zakon o ravnopravnosti spolova na razini države koji nije usklađen s našim kaznenim pravom, tako da su ti zakonski okviri najviše krivi što se ja kao žena ne osjećam sigurno kao netko tko se bori protiv patrijarhalnih nametnutih standarda o tome što bi žena trebala biti - istaknula je Gosto.

Po njezinim riječima, postoji raskorak između Zakona o ravnopravnosti spolova koji nasilje tretira kao kazneno djelo i Kaznenog zakona koji nasilje tretira kao prekršaj.

Komunikacijska službenica LDA Mostar Selma Žuljević kazala je kako je problem inkluzivnosti u Mostaru veliki i kompleksan te da se radi o sustavnim problemima koji predstavljaju barijere za mnoge marginalizirane kategorije društva.

- Ja smatram da Mostar trenutno nije inkluzivan grad. Svjesni smo problema koji postoje u Mostaru, ali još uvijek ne znamo na koji način razgovarati o tim problemima, a da ne vrijeđamo marginalizirane kategorije društva i na koji način da dođemo do relevantnih institucija kako bismo riješili probleme - kazala je Žuljević.

Po njezinim riječima, najveći problemi vezan za inkluziju osoba s invaliditetom je pristup javnim prostorima, a onda i adekvatan sadržaj u tim javnim prostorima.

Kada je u pitanju sigurnosti djevojčica i žena u Mostaru, Žuljević je istaknula kako je njihovo istraživanje pokazalo da se često žene i djevojčice ne mogu slobodno kretati gradom u večernjim satima jer postoji niz sigurnosnih prepreka.

Što se tiče inkluzije u obrazovanju, svjesni smo da romska populacija nije toliko zastupljena u obrazovnom sustavu, a problemi su višestruki od same registracije u matičnim knjigama rođenih i nadalje - kazala je Žuljević.

federalna.ba/Fena

panel diskusija