Mehmedović upozorio Parlamentarnu skupštinu BiH na brojne nezakonitosti u radu Vijeća ministara BiH

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović na današnjoj konferenciji za medije upozorio je na zloupotrebu službenih ovlaštenja i netransparentnost u radu Vijeća ministara BiH.

Mehmedović je kazao da već duže upozorava Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i javnost na brojne nezakonitosti koje se odnose na rad Vijeća ministara, ali da se u praksi ništa ne mijenja, zbog čega je Predstavničkom domu predložio četiri inicijative kojima je konkretno ukazao na nezakonito postupanje i traži hitno preduzimanje mjera protiv osoba koje postupaju suprotno zakonu. Kazao je da su inicijative uvrštene u dnevni red današnje sjednice Predstavničkog doma.

Naglašava da se tri inicijative odnose na kršenje zakona imenovanih rukovodilaca državnih institucija, gdje najvjerovatnije, kako ističe,  postoje i elementi krivičnog djela.

- Prva inicijativa se odnosi na Josipa Merdžu, koji godinama krši zakone države Bosne i Hercegovine, jer učestvuje u izbornim kampanjama HDZ-a i HNS-a te na političkim pregovorima i iznosi političke stavove u medijima. Sve navedeno je suprotno Zakonu o državnoj službi, jer je Merdžo u isto vrijeme i direktor Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine u drugom mandatu i već devet godina ima status rukovodećeg državnog službenika. Članom 16. Zakona o državnoj službi u institucajama Bosne i Hercegovine, utvrđeno je da državni službenik ne smije obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenim dužnostima – objasnio je Mehmedović.

Kako je dodao, Merdžo nije ni smio biti imenovan za direktora navedenog Instituta, jer godinama obavlja funkciju glavnog sekretara Hrvatskog narodnog sabora. Radi se o krovnoj političkoj organizaciji Hrvata Bosne i Hercegovine koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom, kako je navedeno na zvaničnoj internetskoj stranici HNS-a, ali i u pismu predsjednika HNS-a Dragana Čovića, upućenom američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Drugom inicijativom Mehmedović je ukazao na kršenja zakona koja je počinio Marko Kubatlija, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija, odnosno FIPA-e, koji također ima status rukovodećeg državnog službenika.

- Na lokalnim izborima u oktobru 2024. godine Marko Kubatlija je bio nosilac liste Demokratskog narodnog saveza za Skupštinu Opštine Pale, a potvrdivanjem kandidature u julu 2024. godine morao je podnijeti ostavku na mjesto direktora. Protivno članu 16. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, Kubatlija nije podnio ostavku. Tri dana prije održavanja lokalnih izbora upozorio sam Centralnu izbornu komisiju i javnost na ovaj slučaj - napominje Mehmedović.

Mehmedović navodi da je Kubatlija i na druge načine kršio Zakon. Objašnjava da je, kada je imenovan za direktora Agencije, bio predsjednik Opštinskog odbora DNS-a Pale i odbornik DNS-a u Skupštini Opštine Pale.

- Te funkcije je obavljao sve do isteka mandata u oktobru 2024. godine, što je apsolutno u suprotnosti sa Zakonom o državnoj službi. Dakle, kao Meržo, ni Kubatlija nije mogao niti smio biti imenovan na funkciju direktora FIPA-e. U oba slučaja postoje osnovi sumnje o izvršenju krivičnog djela zlupotrebe službenog položaja iz člana 220. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Zbog nezakonitog imenovanja, Josip Merdžo je ostvario novčanu korist na koju nije imao pravo u ukupnom iznosu od oko 300 hiljada KM, a Marko Kubatlija od oko 45 hiljada KM – rekao je.

Navodi da je posebno pitanje odgovornosti Upravnog inspektorata Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Odbora državne službe za žalbe Vijeća ministara koji nisu preduzeli apsolutno ništa vezano za nezakonita imenovanja i rad Josipa Merdže i Marka Kubatlije, uprkos činjenici da ih Zakon o državnoj službi obavezuje da nadziru provođenje ovog zakona, te da je „očigledno da zbog političkog utjecaja, navedeni organi ne postupaju u skladu sa svojim ovlastima i dužnostima, pa je potrebno izvršiti nadzor nad zakonitošću njihovog rada“.

Treća Mehmedovićeva inicijativa odnosi se na Darka Ćuluma, direktora Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, koji je već odavno ispunio uslove za penzionisanje. Preciznije, morao je biti penzionisan prije više od pet godina, jer trenutno ima 48 godina penzijskog staža.

- Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je bio dužan da obavijesti Vijeće ministara da Darku Ćulumu prestaje radni odnos po sili zakon, jer ima više od 40 godina penzijskog staža, ali je predsjednik Nezavisnog odbora Enes Obralija, uz samo njemu poznatih razloga, odbio to da uradi. Da apsurd bude veći, Nezavisni odbor je Vijeću ministara predložio da Darka Ćuluma ponovo imenuju za direktora SIPA-e, umjesto da traži njegovo razrješenje – objasnio je poslanik.

Zbog navedenog, za Darka Ćuluma postoje osnovi sumnje da je nezakonitim produženjem radnog odnosa ostvario novčanu korist na koju nije imao pravo u ukupnom iznosu od 300 hiljada KM, ističe Mehmedović i dodaje kako je neprihvatljivo da direktor ovako važne policijske agencije, koja radi na sprječavanju i otkrivanju najtežih krivičnih djela, bude osoba koja sama krši zakon.

Mehmedović naglašava da „pred zakonom svi moraju biti jednaki, pa ako neko odgovara za imovinsku korist stečenu imenovanjem na osnovu lažne diplome, neka odgovaraju i rukovodioci koji su imenovani na pozicije iako nisu ispunjavali uslove prema važećim zakonima, ili su morali biti u penziji, jer su na taj način nezakonito stekli ogromnu imovinsku korist. Zakoni su jasni i moraju se provoditi“.

Četvrtom inicijativom skrenuo je pažnju na činjenicu da je, u tekućem mandatu, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na pozicije 14 direktora i jednog generalnog sekretara imenovalo samo tri Bošnjaka odnosno 20 posto, a radi se o pozicijama za koje je Vijeće ministara moralo izvršiti imenovanja u skladu sa proporacionalnom nacionalnom strukturom stanovništva u Bosni i Hercegovini.

- Tim imenovanjima je Vijeće ministara značajno pogoršalo raniji debalans Bošnjaka na direktorskim pozicijama, na šta upozoravam već dvije godine. Trenutno je od 28 rukovodećih pozicija imenovano svega šest Bošnjaka. Ponavljam, od 28 samo šest direktora su Bošnjaci, a čak je deset Hrvata i 12 Srba direktora. Vijeće ministara je izvršilo imenovanja protivno Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine i principu proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda. Od 28 direktorskih pozicija, Bošnjaka mora biti 14, a trenutno je osam manje – podvukao je.

Kazao je da „uprkos ovim poražavajućim podacima o diskriminaciji i debalansu Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine, imamo konstantu propagandu medija pod kontrolom HDZ-a i izjave čelnika HDZ-a o tobožnjoj majorizaciji Hrvata“.

- Takoder, mediji u Republici Srpskoj i čelnici SNSD-a neprestano ponavljaju tezu o o navodnoj unitarizaciji Bosne i Hercegovine i dominaciji Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine, a činjenica je da Srbi imaju 12 pozicija direktora, odnosno duplo više od Bošnjaka – upozorava Mehmedović.

Kazao je da ovom Inicijativom traži od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da sva imenovanja direktora 28 institucija Bosne i Hercegovine provede u skladu s Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine kojima je utvrđena proporcionalna nacionalna struktura direktora institucija Bosne i Hercegovine.

- Pored nezakonitog rada, na kraju ću još upozoriti i na netransparentnost u radu Vijeća ministara, iako su transparentnost i javnost najvažniji principi državne službe na nivou Bosne i Hercegovine, kako u članu 3. stav (1) b) propisuje Zakon o državnoj službi. Vijeće ministara od javnosti konstantno krije dokumente koji su u pripremi. Niti jedan materijal koji se razmatra na sjednici Vijeća ministra nije dostupan javnosti, brojni akti koji su morali biti, nisu dostavljeni na e-konsultacije. Kriju se i usvojeni akti. Postavljam pitanje: Ko je u Bosni i Hercegovini vidio Reformsku agendu i Listu društveno-ekonomskih reformi koja je poslana u Brisel? Ja nisam, iako sam državni zastupnik – naveo je.

Dodao je da je za netransparentnost najodgovorniji generalni sekretar Vijeća ministara Robert Vidović, koji je, osim navedenog, sebi uzeo za pravo da na dnevni red sjednica ne stavlja tačke za koje on smatra da nisu potrebne, kao ni odgovore na zastupnička pitanja.

- Ja nisam dobio odgovor na dva pitanja, a postavio sam ih prije skoro dvije godine.

Za Roberta Vidovića se vežu i brojna druga nezakonita i sporna postupanja, na koje stalno skrećem pažnju, a to ću i ubuduće raditi. Zbog svega što sam iznio na ovoj pres-konferenciji, javno pozivam Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i policijske agencije da, u skladu s ovlastima, postupaju jednako prema svim potencijalnim izvršiocima krivičnih djela – zaključio je Mehmedović.

federalna.ba/Fena