Mališević: Vjerujemo da će hrvatska blokada što prije stati
Gost Federacije danas bio je Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH.
Kaže da je cijelu privrednu zajednicu, kao i Privrednu komoru, iznenadila odluka Hrvatske da se donese Pravilnik koji je, na jedan način, ugrozio izvoz bh. kompanija.
"Poznato je da je Hrvatska zemlja sa kojom imamo najdužu granicu i da transport i sve ono što ide za EU ide uglavnom preko Republike Hrvatske. Obzirom da nije bilo sastanaka, dogovora sa državnim organima BiH odluka je došla iznenada. Svi pokušavamo djelovati onako kako je to moguće i informacija je da Granični prelaz Maljevac Velika Kladuša pušten u promet me veoma raduje. Nadam se da će narednih dana i ostali granični prelazi biti pušteni, da ćemo završiti sa ovom pričom i da ćemo na kraju imati jedan Pravilnik ili ugovor koji je već potpisan, koji će se poštovati na obostrano zadovoljstvo i Republike Hrvatske i BiH."
Pojašnjava da je u ugovoru definisano koji su to granični prelazi i da se traži da se on poštuje.
Navodi da je teško reći kolika je šteta nastala u ovom kratkom periodu.
"Procjene su da je po kamionu 200 do 500 eura dodatni trošak promjena ili blokada Graničnog prelaza Maljevac. Transportne firme koje voze robu moraju putovati dalje, s tim što je Granični prelaz Izačić prilično opterećen. Tu su se javile velike gužve, kilometarske kolone, tu su dodatna čekanja i to je sve ugrozilo i redovne isporuke naših kompanija što je možda i veća šteta od same štete koja se odnosi direktno na trošak. Moglo se desiti da dođemo do pada konkurentnosti, do određenih blokada ili kašnjenja isporuka roba po našim ugovorima, što bi naše firme sigurno moglo koštati puno više."
Mališević ističe da tradicionalno metalska, drvna, prehrambena, hemijska industrija veći niz godina prednjače u izvozu.
"Kada gledamo teritorijalnu najveću štetu je pretrpio USK, ali i granični prelazi koji su zatvoreni na drugim lokacijama. Vjerujemo da će ova blokada zaista što prije stati i da nećemo te štete morati zbrajati."
Kako kaže privrednici se javljaju svakodnevno sa terena, ukazuju kolike su gužve, šta se dešava.
"Mi kao komorski sistem smo reagovali prema nadležnim institucijama za rješavanje ovih pitanja. Tražimo i apelujemo da se ovo pitanje riješi do kraja kako ne bi u narednom periodu imali slične situacije."
Kada je riječ o uslovima rada u pandemiji kaže da su BiH i Hrvatska tada jako brzo uspostavili i tranzitne koridore i kabinsku izolaciju.
"Pandemija je ostavila trag, ali ne toliko značajno kao što je mogla. Danas, nakon više od godinu i po dana, pandemija je napravila jednu veliku štetu ekonomiji cijelog svijeta, pa i BiH. Imali smo više od 15% pad izvoza u prethodnoj godini. Međutim, buđenje tržišta se desilo početkom 2021. godine, pozitivni su trendovi. U prva tri mjeseca smo imali rast izvoza za 15%, znači vraćamo se polako na stare staze."
Navodi da su turizam, ugostiteljstvo i sve ono što je bilo direktno vezano za posjete turista prošli najteže.
"Imali su strahovite padove. Kada govorimo o prerađivačkoj industirji, tu je različito od firme do firme, od sektora do sektora. Ali pad su svi doživjeli između 10% i nekih 40%, a turizam i do 80%."
federalna.ba