Kemal Ademović: HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neprihvatljiv

Ovoga ponedjeljka u političkim minutama Jutarnjeg programa gostovao je Kemal Ademović, predsjedatelj Doma naroda BiH.

Koliko smo daleko od Europske unije? Ima li šanse da neophodne Zakone usvojimo do sjednice Europskog vijeća idući mjesec? Tko koči EU integracije - Trojka, HDZ ili SNSD?

Kakva je budućnost državne koalicije?

Hoće li Izborni zakon donijeti Parlament ili nametnuti Christian Schmidt?

Kada će biti riješeno pitanje financiranja Javnih servisa?

-Sjednica Doma naroda-

''Ja ne znam te detalje, ali kolegij koji sam održao prije sjednice bio je konstruktivan. Jedan jedini zahtjev gospodina Špirića je bio da se izvrše tehničke korekcije u zakonu nakon što bude usvojen. Mislim da nakon sve medijske retorike i pripreme koja je bila negativnog naboja, delagati su pokazali odgovornost, a političke stranke svoju predijeljenost za evropski put i da to jeste prioritet svih političkih stranaka. Zakon je jednoglasno usvojen. Šest delegata, od toga pet iz opozicije, je potpisalo zahtjev za održavanje hitne sjednice. Delegati su pokazali svoju odgovornost, bio je kvorum. Pokazana je odgovornost spram evropskog puta BiH'', kazao je.

-Evropski put BiH-

''Prema informacijama sa kojima ja raspolažem, Zakon o sukobu interesa on je skoro završen, kada je u pitanju Zakon o sudovima u BiH onda još uvijek postoje sporovi oko sjedišta. On može biti u roku od 24h razmatran ukoliko postoji politička volja i ako ne postoje zahtjevi za pravljenje paketa i aranžmana da se uz te zakone donesu drugi zakoni. Oni mogu biti 28. februara na sjednici. Zakon o sprečavanju pranja novca i Zakon o sukobu interesa su u istoj ravni, to su tehnički zakoni. Dakle, kontrola financijskih transakcija, kontrola imovinskog stanja. Ako tu neko pravi problem, onda znači da ima personalni problem spram toga. Gledajući politički, tu nema nikakvih smetnji da se taj zakon donese. To su čisto tehnički zakoni. Polazna stajališta stranaka Trojke su bila da Apelaciono vijeće može biti u istom objektu, samo da su administrativno odvojeni i da su fizički odvojeni. To je bilo početno stajalište, jedni su tražili da to bude Banja Luka ili Mostar. Sa tehničkih aspekata prihvatljivo je da to bude Istočno Sarajevo jer je tu u blizini pritvorska jedinica tako da tu nema dodatnih troškova i opasnosti od prebacivanja osumnjičenih na udaljene lokacije. Tu je rješavanje ovog pitanja zapelo. Postoje institucije kojima je sjedište u Banja Luci, nije to sporno. Sjedište bi trebalo biti u glavnom gradu. Ne bih mogao sa sigurnošću govoriti zašto SNSD želi da to bude Istočno Sarajevo, to može biti pregovaračka taktika'', kazao je.

-Izborni zakon-

''Različito se posmatra rješavanje tog pitanja. Visoki predstavnik i ono što je Predstavnički dom usvojio na inicijativu opozicione stranke SDA su tehničke izmjene sa dosta svojih manjkavosti. Visoki predstavnik zagovara isto. Međutim, problem je mnogo širi. Rješavanje tog problema Izbornog zakona i uređenje jeste provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Dakle, puno je tih presuda koje treba implementirati. To podrazumijeva izmjene Ustava. Za izmjene Ustava trebaju dvije trećine u Predstavničkom domu. Potreban je široki konsenzus političkih stranaka. Ovo što se pokušava izmijeniti sada su tehničke izmjene. Ima i tu manjkavosti. Recimo, odredba po kojoj mogući kandidati za CIK moraju imati deset godina iskustva u struci, od toga pet godina na visokoj funkciji na izbornom procesu. Znači to su isti ljudi, ništa se nije promijenilo. Što se tiče radne grupe, svako ima svoja polazna stajališta. Izborna je godina, ima previše populizma, previše spinova. Ne bih se upuštao u prognoziranje, ono što se usaglasi proći će i na Domu naroda i na Predstavničkom domu, ono što ne bude usaglašeno neće proći i to je to. Ono što sam vidio u medijima za prijedlog izmjena Izbornog zakona HNS-a meni je neprihvatljiv kao čovjeku jer se svodi na to da u konačnici tri kantona odlučuju o tome ko će biti član Predsjedništva iz reda Hrvata. Meni je to neprihvatljivo. Ne znam kako će se riješiti to pitanje, treba ga rješavati, ali ovo nije to rješenje. Ja dolazim iz političke partije NiP-a i mi smo imali prijedlog za uvođenje četvrtog člana iz reda ostalih i da je za njeg kompletna izborna jednica kompletna BiH. Mi smo to zagovarali i uradili izmjene, raspoloženja za to nema kod domaćih aktera. Ne bih imao prijedloge kako bi se to pitanje trebalo riješiti bez izmjena Ustava'', rekao je.

-Opredijeljenost političkih stranaka ka EU-

''Bosna i Hercegovina je nekoliko puta doživjela izdaju međunarodne zajednice, ako to sada bude ponovo i ako ne dobijemo to otvaranje prestupnih pregovora, onda treba dobro sjesti i razmisliti. Milorad Dodik sve vrijeme ima svoju mapu puta, on je provodi i njegovi odlasci u Rusiju i Bjelorusiju su njegova stvar. Što se tiče koalicije, ako ne otvorimo pregovore, može doći do zastoja. Ali dinamika je dobra, usvojeno je 12 zakona u prošloj godini. Šta će se desiti, ne bih nagađao o tome'', kazao je Ademović.

-Pitanje finansiranja javnih RTV servisa-

''To treba, naravno, uraditi što prije. To sam nekoliko puta govorio. Bio sam na prvom sastanku vezanom za ovo pitanje, sastanak lidera Trojke i zastupnika Parlamentarne skupštine BiH. Dogovorili smo jednokratnu pomoć od strane Ministarstva prometa i komunikacija BiH. Treba tehnički da prođe Vijeće ministara. Ovo sistemsko rješenje ostaje na liderima da sjedu sa direktorima direktorima javnih servisa. Ti direktori nisu približili svoje stavove u pogledu tog sporazuma koji je do sada, to jeste do Nove godine, funkcionisao sa Elektroprivredom. Nisu uspjeli da postignu dogovor. Mislim da je to nešto što bi trebalo do kraja februara riješiti. Na tom sastanku je predložen ugovor o privremenom finansiranju, kako ja imam informaciju, međutim, to nije bilo prihvatljivo direktorima. Treba sazvati novi sastanak, ja ću prvi sastanak s liderima iskoristiti i inzistirat ću da se ovo pitanje hitno rješava. Sama činjenica da je finansiranje provođeno ''dobrovoljnim prilozima'' građana, ne znam kako bi to nazvao, i da je to sada neriješeno pitanje kakvom procedurom to treba uraditi, ne ostavlja nikome prostora ko se nalazi u upravljačkim ili političkim strukturama da nađe neku izliku da se to ne može. To se pitanje mora riješiti'', kazao je za kraj ovog razgovora Kemal Ademović.

federalna.ba