Jednoglasno usvojen Nacrt Programa reformi za 2021.
Komisija za saradnju Bosne i Hercegovine s NATO-om jednoglasno je usvojila nacrt dokumenta Program reformi za ovu godinu. Predviđen je niz obaveza i zadataka za domaće institucije, poput sigurnosnih, ekonomskih, socijalnih, ali i političkih reformi, da bi zemlja stekla uvjete za integraciju u ovu vojnopolitičku alijansu. Sada je na potezu Vijeće ministara BiH, koje mora usvojiti dokument, a prije toga potrebna je saglasnost Ministarstva finansija BiH. Iz Komisije tvrde - sve će biti poznato za dvije sedmice, kada se očekuje i slanje Programa reformi u sjedište NATO-a.
To, ipak, ne znači da smo korak bliže punopravnom članstvu u ovom savezu. Ali, iznenađuje manje političke buke za razliku od Programa reformi poslanog prošle godine. Doduše, ključne su promjene - komisija je s nazivom 'za saradnju', a ovaj dokument u formi nacrta.
“Opremit ćemo ga svim potrebnim mišljenjma i uputiti Vijeću ministara BiH, gdje ima jedna važna međufaza, a to su e-konsultacije, odnosno javne konsultacije, gdje će zainteresirana i stručna javnost moći dati svoj stav i mišljenje o Programu reformi za 2021. godinu. Nakon toga će se Komisija ponovno susresti i onda nacrt, u formi prijedloga, nakon naše refleksije na sve te eventualne primjedbe i prijedloge koji mogu doći, uputiti Vijeću ministara BiH”, objašnjava predsjedavajući Komisije za saradnju BiH s NATO-om Josip Brkić (HDZ BiH).
Zamjenik predsjedavajućeg Komisije za saradnju BiH s NATO-om Mirko Okolić (SDS) navodi kako je upitno hoće li biti saglasnosti slične ovoj u Komisiji: “Jasni su politički stavovi glede NATO-budućnosti naše zemlje, ali ono što je suština jeste da to podrazumijeva brojne reforme poput socijalnih, ekonomskih, sigurnosnih i onih najtežih - političkih. A znamo da je u vezi s ovim saglasnost gotovo nemoguća. Sve ono što se odnosi na saradnju sa NATO-om - to je realno. Mi sada imamo saradnju sa NATO-om u mnogo oblasti i to nije sporno, a sve ono ostalo je potrebno da se usaglasi i da bude politička volja ukoliko se želi nešto drugačije”.
“Optimisti jesmo, jer ja ću to kao predstavnik iz Ministarstva odbrane BiH reći, da je taj proces realiziranih obaveza iz Ministarstva odbrane BiH i u uslovima pandemije oko 70% i mi smo za 2021. godinu optimisti da ćemo taj procent podići”, poručuje Muhamed Smajić, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za saradnju BiH s NATO-om.
U Bosni i Hercegovini još nema općeg konsenzusa o pristupu zemlje ovoj alijansi. Program reformi poput ovog s jedne strane znači da mi nastavljamo saradnju s NATO-om, ali da u bliskoj budućnosti postanemo članica - to ne. Interesi su različiti, jer poznato je da skoro pola države ne želi pod ovaj sigurnosni kišobran, što znači da postoji mogućnost sporenja svih procesa i reformi koji nas vode u ovaj savez.
federalna.ba