Indeks korupcije: Bosna i Hercegovina najgora u regionu

Bosna i Hercegovina najgora je u regionu, prema ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije koji je objavio Transparensi Internešnl (Transparency International, TI), a postala je i druga najlošije pozicionirana zemlja u Evropi kad se radi o stanju korupcije u zemlji. Samo Rusija ima lošiji rezultat od Bosne i Hercegovine, koja ove godine ima ocjenu 35 na skali od 0 (najgori) do 100 (najbolji rezultat).

Kako je naveo Srđan Taljić, glasnogovornik TI-ja, iako je BiH dobila jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine te taj rezultat i dalje drži Bosnu i Hercegovinu na dnu regiona i na 108. mjestu u svijetu od 180 zemalja.

„Što se tiče trendova, Bosna i Hercegovina je s tim rezultatom najgora zemlja u regionu kada je u pitanju stanje korupcije. Bolje ocjene od BiH imaju i Srbija, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Slovenija i Hrvatska. To je tako posljednjih nekoliko godina.“

Kao ključni razlog takvog stanja u izvještaju Transparensija navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i imaju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije. Taljić objašnjava:

„Za to posljednje 'najzaslužnije' su vlasti u Republici Srpskoj koje su pojačale napore da ućutkaju kritičare kroz kriminalizaciju klevete i niz zakona kojima se nastoji suzbiti sloboda medija i djelovanje organizacija civilnog društva. Osim toga se dodaje da će zakon o imunitetu RS-a, ako se usvoji, biti dodatni udarac na već oslabljenu vladavinu prava, jer će onemogućiti procesuiranje visokih zvaničnika za korupciju koji se gotovo nikako ne procesuiraju zbog katastrofalnog stanja pravosuđa u cijeloj Bosni

i Hercegovini.„

Također, niz afera u bosanskohercegovačkom pravosuđu i istrage protiv nosilaca najvažnijih pravosudnih funkcija dodatno su potkopali povjerenje javnosti, što su potvrdila i istraživanja koja je proveo Transparensi internešnl BiH, u kojima više od 40 posto građana korupciju najviše vidi u pravosuđu koje ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije, kazao je Taljić:

„Pravosuđe u Bosni i Hercegovini nije sposobno da sankcioniše visoke zvaničnike koji su uključeni u korupciju. To se podudara sa onim što smo mi objavljivali u prethodnom periodu, a to je da se u BiH ne procesuira visoka korupcija, da se ne procesuiraju brojne korupcijske afere koje smo imali. I ono što se procesuiralo bile su pravosudne farse što je i uticalo na ovu ocjenu.“

Izvršna direktorica Transparensija Ivana Korajlić:

„Umjesto jačanja nezavisnosti i efikasnosti tužilaštava i sudova, na sceni imamo sistemske napore urušavanja ključnih institucija, procesuiranje na osnovu političkih direktiva i interesa, dok neformalne interesne mreže unutar pravosuđa odgovornost i račune polažu politici i organizovanom kriminalu, a ne građanima.“

Kako je istaknula Korajlić, sličan pristup bosanskohercegovačkih vlasti vidjeli smo i kod provođenja ostalih antikorupcijskih reformi, gdje su brojni reformski zakoni obezvrijeđeni i usvojeni samo radi privida reformi, a i dalje se čeka usvajanje ključnih zakona neophodnih za efikasniju borbu protiv korupcije, poput zakona o sukobu interesa, zaštiti osoba koje prijave korupciju u Federaciji BiH, te novih zakona o javnim nabavkama i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.