Garčević za Svijet: Stvari su u rukama SAD-a, jedini mogu izvršiti pritisak na Izrael
O planu za okončanje rata u Pojasu Gaze koji su objavili Donald Trump i Benjamin Netanyahu, govoru izraelskog premijera, ali i američkog predsjednika u Generalnoj skupštini UN-a u emisiji FTV-a Svijet, razgovarali smo s Veskom Garčevićem, profesorom Prakse međunarodnih odnosa na Bostonskom univerzitetu.
Dogovor osuđen na propast ili, pak, rješenje
„Rekao bih da mi u ovom momentu još ne možemo da govorimo o tome koliko će ovaj plan, ako bude zaživio, biti stvarno ozbiljan ili ne. Međutim, možemo da kažemo ono što je sada jasno u odnosu na prethodne planove, naročito prvi plan predsjednika Trumpa kada je došao u Bijelu kuću - o tome da treba protjerati sve Palestince iz Gaze i tu podići turističko naselje i tako dalje. Ovaj plan je mnogo ozbiljniji i sadržajniji i na njemu je rađeno očigledno nekoliko mjeseci“, pojasnio je profesor Garčević.
Bijela kuća predstavila plan od 20 tačaka za kraj sukoba u Gazi i obnovu enklave
Profesor je nadalje ukazao na važnost podrške koju je ovaj plan dobio od strane Turske, Indonezije i drugih muslimanskih zemalja. Prema njegovim riječima, to pokazuje da je ovom planu 'prethodilo dosta vremena tzv. tihe diplomatije'. Riječi Benjamina Netanyahua odmah nakon razgovora s Donaldom Trumpom, pojašnjava profesor, govore kako ovo zapravo nije krajnji cilj Izraela, 'naročito vlade' koja je 'još ekstremnija' od Netanyahua.
Nakon Trumpovog plana za Gazu Netanyahu odbacuje palestinsku državu: „Čvrsto se protivimo“
Diplomate napustile salu tokom govora Netanyahua – simbolika ili realna politička težina
Profesor Garčević je postupak diplomata ocijenio kao uobičajenim postupkom u diplomatiji. Napuštanje sale tokom govora Benjamina Netanyahua je jasan, otvoren i nedvosmislen signal, navodi profesor, koji je pokazao neslaganje, te protivljenje politici i djelima Netanyahua.
Diplomatski bojkot: Desetine delegata napustile salu tokom govora Netanyahua u UN-u
„Međutim, ako želimo realno da sagledamo situaciju i da procjenimo ovaj talas priznanja palestinske države, moramo reći, bez obzira na pozitivan trend - sve govori da, bez obzira na njihova priznanja, na kraju stvari su u rukama Sjedinjenih američkih država koje jedine mogu da naprave pritisak na Izrael i koje jedine mogu da dovedu do toga da dođe do neke vrste rješenja. Zaustavljanja prvo rata, a kasnije i eventualnog dugoročnog rješenja za ovu krizu“, zaključio je profesor.
Trumpov govor u Generalnoj skupštini UN-a
„Vremena su se promijenila“, kazao je Garčević. Donalda Trumpa svjetski lideri slušali su s dozom podsmijeha, ali 'prihvataju drugu činjenicu', iznosi profesor, a to je 'da je Trump danas mnogo jači nego Trump prije nekoliko godina, i da je ova administracija mnogo utjecajnija nego što je to bila tokom prvog mandata'.
„Šta god taj predsjednik govori i šta god mi mislimo o njemu i načinu na koji on izlaže, vi to morate da uzimate ozbiljno jer će to imati efekte na međunarodne odnose. U njegovom govoru trebamo da razlučimo dvije stvari. Jedna je ono što je on i njegova osebujna ličnost, ako želimo da to izrazimo diplomatskim rječnikom, i drugo je nešto što su američki interesi u odnosu na Ujedinjene nacije. Definitivno je iznio nekoliko kontraverznih teza, kao da su klimatske promjene izmišljene i da je to samo nešto što je producirano da bi se zaustavio rast određenih segmenta industrije i tako dalje, do toga da je on zaustavio sedam ratova do sada, što je isto tako problematično. On prisvaja sebi zaustavljanje nekih ratova u kojima nije direktno bio umješan, barem na osnovu izjava onih koji su tada učestvovali u tom ratu, kao što je to bio Pakistan i Indija. Definitivno, sa Trumpovog stanovišta, on želi da dobije Nobelovu nagradu za mir i da se time uključi i priključi drugim predsjednicima Amerike i po tome postane jedan od velikana. Najviše u ovom smislu je intrigiran činjenicom da je Obama dobio Nobelovu nagradu za mir. Eventualno rješenje ili smirivanje krize na Bliskom istoku između Izraela i Palestine bi definitivno bio za njega odskočna daska da dobije Nobelovu nagradu. Tu je njegov, jedan od glavnih prije svega ličnih motiva - kod njega je sve lično i polazi iz ličnih motiva. Ako ti lični motivi mogu da donesu neku dobrobit, onda moramo tako da ih i prihvatimo“, ocijenio je profesor.
federalna.ba