EU pauzira odgovor na Trumpove carine na 90 dana

Evropska unija najavila je da će pauzirati uvođenje protumjera SAD-u na 90 dana.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da Unija želi dati šansu pregovorima.

"Iako smo priveli kraju usvajanje protumjera EU-a koje su snažno podržale države članice, odlučili smo ih staviti na čekanje na 90 dana", rekla je.

"Ako pregovori ne budu zadovoljavajući, naše će protumjere stupiti na snagu. Pripreme za dodatne protumjere i dalje traju", poručila je von der Leyen.

Inače, današnji uzlet berzi širom Evrope donosi olakšanje trgovcima, ali i svima čija su ulaganja vezana za evropske dionice.

No važno je staviti te dobitke u kontekst: FTSE 100, DAX, CAC 40 i IBEX 35 danas su u porastu, ali su i dalje značajno ispod razina od prije carinske eskalacije. Trump je, podsjetimo, 2. aprila odnosno dan kad je najavio uvođenje carina gotovo cijelom svijetu nazvao “Danom oslobođenja”.

Gledano kroz proteklih mjesec dana, sva četiri vodeća evropska indeksa još uvijek su u padu između 5 i 10 posto.

-Berze rastu širom svijeta-

Danas je, barem za sada, pozitivan dan za tržišta širom svijeta, uključujući i Kinu, uprkos najnovijim carinama. U Velikoj Britaniji FTSE 100 nastavlja rasti te prati uzlazni trend u ostatku Evrope:

DAX 40 (Njemačka): +5.71%

CAC 40 (Francuska): +5.42%

IBEX 35 (Španjolska): +5.49%

MIB 30 (Italija): preko +6%

STOXX 600 (panevropski indeks): +5.9% – nakon što je od 2. aprila pao čak 12.5% zbog carinskih napetosti.

U Kini je Shanghai Composite također blago porastao, uprkos tome što su na snazi Trumpove carine od 125% na kineski uvoz.

No najveći uzlet zabilježen je na Wall Streetu sinoć, odmah nakon Trumpove objave o pauzi carina za većinu zemalja. Tehnološki indeks Nasdaq je skočio više od 12%, što je jedan od najsnažnijih dnevnih skokova u posljednjih nekoliko godina.

-Azijske berze završile dan u plusu-

Trgovanje na azijskim berzama za danas je završeno, a ulagači mogu odahnuti - većina indeksa zatvorila je dan s rastom. To se odnosi i na glavne kineske berzovne indekse.

CSI300 (Kina): +1.35%

Hang Seng (Hong Kong): +2.1%

Shanghai Composite: +1.2%

Berze u Indiji su bile zatvorene zbog državnog praznika.

-"Ekonomski zakoni zaustavit će Trumpa", kaže bivši Obamin čovjek za Kinu-

Jeff Moon, bivši pomoćnik američkog trgovinskog predstavnika za Kinu u vrijeme Baracka Obame, izjavio je da Trumpove carine neće ostvariti obećane ciljeve jer ih sprječavaju osnovni zakoni ekonomije.

"Čak i da netko želi vratiti tvornicu u SAD, to traje godinama. Ne možete samo pucnuti prstima i da se to dogodi", rekao je Moon za BBC.

Naveo je kao primjer iPhone, koji se proizvodi unutar "složenog sistema u Kini" i ne može se tako lako prebaciti u SAD. Moon smatra da će Trumpovi napadi na Peking učvrstiti kineski otpor, dodavši da bi predsjednik Xi "u slučaju popuštanja mogao ugroziti vlastiti položaj".

"Nisam optimističan da će bilo kakvi pregovori uroditi značajnim rezultatima. S Kinom pregovaramo desetljećima i nismo daleko stigli... Ne postoji jednostavno rješenje", rekao je.

Istovremeno, glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning objavila je na društvenim mrežama ilustraciju kojom se ismijavaju posljedice Trumpovih carina na američke potrošače.

Na slici je prikazana poznata "Make America Great Again" crvena kapa, simbol Trumpove političke kampanje, s natpisom "Made in China". Cijena kape simbolično je precrtana s 50 dolara na 77 dolara - aludirajući na rast cijena uvozne robe iz Kine nakon što je američki predsjednik uveo visoke carine.

Objava je očita poruka u trgovinskom ratu, kojom Peking želi naglasiti da će najveći trošak Trumpove politike platiti sami Amerikanci i to iz vlastitog džepa.

-Koliko SAD i Kina trguju međusobno?-

Ukupna robna razmjena između dvije ekonomske sila prošle je godine iznosila oko 585 milijardi dolara. SAD je znatno više uvozio iz Kine (440 milijardi dolara) nego što je Kina uvozila iz Amerike (145 milijardi), piše BBC.

To znači da SAD u 2024. ima trgovinski deficit s Kinom – razliku između uvoza i izvoza – od 295 milijardi dolara. Radi se o znatnom trgovinskom deficitu koji iznosi otprilike 1% američke privrede. No, to je manje od bilion dolara, koliko je Trump više puta tvrdio ove sedmice.

Trump je već u svom prvom predsjedničkom mandatu uveo značajne carine na Kinu. Te su carine zadržane i proširene u mandatu njegovog nasljednika Joea Bidena. Zajedno su te trgovinske prepreke pomogle smanjiti udio kineske robe u ukupnom američkom uvozu s 21% u 2016. godini na 13% prošle godine. Dakle, oslanjanje SAD-a na Kinu u trgovini smanjilo se tokom posljednjeg desetljeća.

Ipak, analitičari ističu da je dio kineskog izvoza robe u SAD preusmjeren kroz zemlje jugoistočne Azije. Na primjer, Trumpova administracija je 2018. godine uvela carine od 30% na uvezene kineske solarne panele.

Ministarstvo trgovine SAD-a je 2023. iznijelo dokaze da su kineski proizvođači solarnih panela premjestili svoje pogone u Maleziju, Tajland, Kambodžu i Vijetnam te potom gotove proizvode slali u SAD iz tih zemalja, izbjegavajući carine. Nove "recipročne carine" koje je Trump uveo pomenutim zemljama stoga će povećati cijenu brojnih proizvoda u SAD-u koji u konačnici potječu iz Kine.

U 2024. godini najveći dio (9%) američkog izvoza u Kinu odnosio se na soju, koja se prvenstveno koristi za prehranu oko 440 milijuna kineskih svinja. Slijede avioni i motori, čipovi, farmaceutski proizvodi i nafta.

S druge strane, iz Kine su u SAD stizale velike količine potrošačke elektronike, kompjutera i igračaka. Velike količine baterija, ključnih za električna vozila, također su dolazile na američko tržište.

Najveća kategorija američkog uvoza iz Kine su mobiteli, koji čine 9% ukupnog uvoza. Značajan udio tih pametnih telefona proizvodi se u Kini za Apple, američku multinacionalnu kompaniju. Američke carine na kineske proizvode bile su jedan od glavnih razloga pada tržišne vrijednosti Applea posljednjih sedmica, pri čemu je cijena dionice tokom marta pala za 20%.

Svi ti uvozni artikli iz Kine postali su znatno skuplji za Amerikance zbog 20% carine koju je Trumpova administracija već nametnula Pekingu. Sada je carina porasla na 104%, pa bi učinak mogao biti pet puta snažniji.

Kina ima ključnu ulogu u preradi mnogih vitalnih sirovina za industriju, od bakra i litija do rijetkih metala. Peking bi mogao postaviti prepreke za isporuku tih metala SAD-u. To je već učinio u slučaju germanija i galija, koje oružane snage koriste za termalne kamere i radare.

federalna.ba/Hina/BBC