Edina Papo: Balet u BiH ima svijetlu budućnost, ali treba podršku društva
"Art kvart razgovor" donosi susret s Edinom Papo, umjetničkom direktoricom Balet Festa. Razgovaramo o umjetnosti pokreta, ulozi baleta danas i viziji značajnog baletnog festivala u regiji.
Balet Fest već 16 godina ustrajava kao jedno od rijetkih mjesta gdje se sistemski razgovara o baletnoj umjetnosti.
U Bosni i Hercegovini, u kojoj je baletni repertoar sveden na nekoliko predstava godišnje, ovaj festival je otvorio prostor za susrete domaćih i međunarodnih umjetnika, za kritično promišljanje, ali i za slavljenje ljepote plesa. Ovogodišnje izdanje počelo je 19. septembra i traje do 1. oktobra.
Balet Fest donosi dah Evrope i svijeta u Sarajevo
Papo je, prisjećajući se početaka festivala, naglasila da ista ekipa djeluje i nakon 16 godina, te da s dozom inata i dalje njeguje druženje s baletom i baletnom umjetnošću.
„Mi smo došli na ideju da osnujemo Balet Fest kao mjesto gdje se susreću ljudi koji su visoko pozicionirani u svojoj umjetnosti. To su stručnjaci, profesionalni igrači, balet majstori, koreografi, ljubitelji plesa. Htjeli smo da na neki način Sarajevu, Bosni i Hercegovini, donesemo dah Evrope i svijeta, da ih uvedemo u našu čaroliju i na neki način da smo država koja vodi računa i o baletnoj umjetnosti koja treba da se razvija i ima kontakte sa takvim umjetnicima“, pojašnjava ona.
Papo je istakla da Balet Fest nije samo prilika da se uživa u predstavama, već ima zadaću da balet razvija, usavršava, istražuje i voli.
Osvrćući se na finansijske poteškoće s kojima se festival suočava, naglašava da Udruženje Baleti, kao producent Balet Festa, želi na svoj način privući pažnju onih koji danas odlučuju, kako bi im omogućili da očuvaju ono što danas predstavlja Balet Fest.
„Želim da istaknem i Kanton Sarajevo, i Grad Sarajevo, i Federalno ministarstvo, odnosno Federaciju. Želim da istaknem sve one divne ljude koji misle baletski, koji osjećaju balet kao nešto što traje ovdje, ima svoju tradiciju i mi ustvari uspijevamo sa nekad vrlo skromnim sredstvima, nekad malo komotnije, da ostvarimo naše snove“, poručila je Papo.
Kako je istaknula, gala večeri zakazane za 30. septembar i 1. oktobar predstavljaju pravi užitak za publiku.
„Gala večer je magnet za one mlade ljude koji žele da se bave baletnom umjetnošću, jer na jednom mjestu okupljate mnogo različitih stilova, mnogo epoha, mnogo lijepog kostima i scene. I, naravno, imamo malo iznenađenje u gala večeri. Uvijek volim da podcrtam - Bosanci i Hercegovci su izuzetno talentovani za baletnu umjetnost“, kaže Papo.
Balet u BiH - izazovi, broj igrača i repertoar
Kada govorimo o baletnoj umjetnosti, često se kaže da je ona marginalizirana. Papo je objasnila kakvo je trenutno stanje u BiH i koje su ključne poteškoće s kojima se balet suočava.
„Zlatno doba našeg baleta i ovo vrijeme danas potpuno su dva različita društvena sistema. I koliko je društvo možda u ono vrijeme bilo posvećenije umjetnosti baleta, ovo je vrijeme trgovine, novih tehnologija, interesa. Dakle, mi u baletu i u mnogim drugim umjetnostima, ali u baletu pogotovo, jer je specifičan poziv kojim se mi bavimo, smo još uvijek, bit ću vrlo otvorena i precizna - mi smo ranjeni i još se mi smo oporavili od ratnih dejstava. Mi još uvijek brojimo dvadesetak igrača u baletnoj dvorani, a prije ovoga rata nas je bilo 50. Mi imamo ogroman izazov - borbu našeg baletnog staža. Znate da je balet, to je uvijek, kolokvijalno rečeno, umjetnost i posao mladog svijeta. Vi do 42-45 godina života, kao i u sportu, ste već na zalasku svoje karijere. To su stvari koje moramo uzeti u obzir kad govorimo o današnjoj situaciji u baletu. Danas brojem u Bosni i Hercegovini postoji 25, odnosno 19 igrača Bosanaca i Hercegovaca, plus igrači koji dolaze sa strane. To je jedna vrlo specifična situacija u kojoj - mi imamo repertoar, igramo, mi smo pozitivni, mi želimo da obnavljamo i stavljamo nove premjere velikog bijelog repertoara, klasičnog baleta, ali imamo određene limite. Nemamo broja ansambla“.
Papo je u programu Federalne televizije govorila i o tome koliko su društvu potrebne manifestacije poput Balet Festa - da se otvore neka važna pitanja naše kulture, konkretno o baletu i o repertoarskoj politici.
„Težimo Evropskoj uniji. Težimo da dokažemo ljudima i u regionu, i u Evropi, i u cijelom svijetu da smo mi centar Evrope - geografski. Mi se ugledamo na te divne stvari koje se dešavaju i u regionu i u Evropi. Bosna i Hercegovina ne smije da zaostaje pa ni u ovakvoj vrsti događaja kao što su baletni festivali. To je naša ideja i cilj tih svih 16 godina koliko postojimo. Ono što je važno, što se dešava u svijetu, treba da bude i ovdje u Bosni i Hercegovini. Teško je sa ovakvom infrastrukturom. Voljela bih da mi u Bosni i Hercegovini imamo još jedan baletni ansambl, ali 73 godine baš i nemamo tu mogućnost. Narodno pozorište je sjajna scena. Bez nje ne bismo mogli apsolutno ostvariti ovo što radimo u Balet Festu. Zaista lijepo sarađujemo i to je jedna simbioza, ali bih voljela da Sarajevo ima još prostora. Baletna umjetnost je čarolija“.
Nepopravljivi optimizam Papo: Balet Fest i budućnost baleta u BiH
Govoreći o perspektivama baletne umjetnosti u Bosni i Hercegovini, Papo naglašava kako je „nepopravljivi optimist“ i da vjeruje da balet u našoj zemlji ima svijetlu budućnost.
„A o tome kako popraviti sadašnju situaciju i kako razvijati dalje umjetnost baleta - ako pitate ljude u baletu i oko baleta, sjajna je situacija, ali ne zavisi sve od nas. Mi smo sanjari. Mi želimo da izađemo na baletnu scenu. Budućnost zavisi i od društva koliko će ga podržati. Ustrajni smo u tome da je baletna umjetnost tu i da je samo treba još više prepoznati i dati joj više podstreka“.
Na kraju razgovora, osvrnula se i na budućnost Balet Festa.
„Balet Fest vidim kao jednu finu, razvijenu formu festivala da živi u Bosni i Hercegovini. Mi smo mali festival. Nismo komercijalni festival. Zašto? Zato što je baletna umjetnost klasična, savremena, upravo takva. Ne možete imati mega predstave tipa na hiljade ili na stotine igrača jer to je stvar intime teatra. To je njegova veličina, odnosno njegova čarolija“, zaključila je.
federalna.ba